BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA U DIJASPORI U TRI GODINE SE UTROSTRUČIO! Doznajemo pozadinu enormnog povećanja broja ljudi s pravom glasa koji ne žive u RH
Broj birača dijaspore čija su imena na popisu birača koji u nedjelju 26. svibnja mogu izaći na izbore za zastupnike u Europskom parlamentu povećao se čak 42 puta ili vrtoglavih 4244 posto u odnosu na prošle europarlamentarne izbore 2014. godine. Tako je 2014. na popisu birača njih 3637 bilo iz dijaspore, a sada ta brojka iznosi 154.358 birača.
Ovakvo enormno povećanje birača dijaspore koji mogu sudjelovati u izborima posljedica je Zakona o registru birača koji je donesen u mandatu SDP-ove Vlade, a stupio je na snagu u listopadu 2015. godine.
Glavna je novost, objašnjava tadašnji ministar uprave, SDP-ovac Arsen Bauk koji je napisao aktualni zakon, u tome što hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu više ne moraju fizički odlaziti u diplomatska predstavništva i tražiti da ih se unese u popis birača, nego Ministarstvo unutarnjih poslova sve punoljetne državljane koji imaju važeću osobnu iskaznicu s prebivalištem prijavljenim u inozemstvu automatski uvrštava u popis birača.
Prebivalište
Popis birača mora se zaključiti deset dana prije održavanja izbora, a prema popisu pod koji je ministar uprave Lovro Kuščević u petak podvukao crtu, na europarlamentarnim izborima sljedeće nedjelje moći će glasati 3,831.389 građana. Uz 154.358 birača iz dijaspore, na popisu birača je njih 3,677.031 s prebivalištem u Hrvatskoj te samo 13 državljana drugih zemalja EU koji žele izaći na izbore u Hrvatskoj.
Od ovih 154.358 osoba s prebivalištem u inozemstvu, pojašnjavaju u Ministarstvu uprave, njih 144.561 registriran je automatski. Oni hrvatski državljani koji nemaju osobnu iskaznicu s prebivalištem u inozemstvu ili uopće nemaju važeću osobnu iskaznicu već koriste putovnicu, mogu glasati samo ako su to fizički zatražili u diplomatskom predstavništvu. Za ove izbore to je učinilo njih 9547.
Broj automatski registriranih birača gotovo je trostruko narastao i u odnosu na parlamentarne izbore 2016., iako je tada nova zakonska odredba bila na snazi već godinu dana. No, objašnjavaju u Ministarstvu uprave, razlog je tome činjenica što je Zakon o osobnim iskaznicama, koji je propisao mogućnost izdavanja osobnih iskaznica s inozemnim prebivalištem, stupio na snagu tek sredinom 2016. godine.
Porast ukupnog broja birača na popisu za europarlamentarne izbore za njih 92.681 (na izborima 2013. godine bilo ih je 3,738.708) kod nekih je izazvao sumnju u manipulaciju brojem birača. Tako je politolog Darko Petričić jučer na N1 televiziji otvoreno rekao da sumnja u porast broja birača jer on iznosi 250.000 ljudi više nego što je u Hrvatskoj punoljetnih građana.
- Pretpostavljamo da je to zbog toga što vladajuća struktura, odnosno ljudi koji upravljaju izborima, DIP i Ministarstvo uprave imaju u rezervi višak broja birača, koje mogu ubaciti strankama koje će dobiti izbore - rekao je Petričić.
Velika razlika
Bivšeg ministra uprave, sada predsjednika Kluba zastupnika SDP-a, Arsena Bauka pitali smo kako on gleda na podatke o popisu birača te primjedbe koje na njega iznosi Petričić. Bauku je, međutim, logično da imamo više birača nego što je punoljetnih građana u Hrvatskoj budući da se puno ljudi iselilo iz Hrvatske.
Golema razlika u broju birača dijaspore između popisa za izbore 2013. godine, kada su se morali sami aktivno registrirati odlaskom u diplomatska predstavništva, u odnosu na izbore koji su pred nama, kada se za njihovu aktivnu legitimaciju pobrinuo MUP, navodi na zaključak da je hrvatsko državljanstvo onima koji žive u inozemstvu najmanje privlačno zbog ostvarivanja prava sudjelovanja na izborima.
Tako podatak da je samo u Beogradu aktivno registrirano za ove izbore 14.770 birača, a u Subotici njih 12.429 govori da je mnogo Srba koji su u vrijeme rata i nakon njega otišli iz Hrvatske zadržalo hrvatsko državljanstvo prije svega zato što ono otvara mogućnost zapošljavanja u zemljama Europske unije.
Registracija
U BiH je više od polovice automatski registriranih birača, njih 84.382, s time da ih je u Banja Luci čak 6305. Za razliku od 2014. kad su na euroizborima hrvatski državljani u BiH mogli glasati na samo deset biračkih mjesta, sljedeće nedjelje to će moći učiniti na čak 41 mjestu: na njih 15 u Mostaru, osam u Sarajevu, dva u Banja Luci i Tuzli, četiri u Livnu i deset u Vitezu.
U Irskoj, u kojoj je od 2013. do 1. travnja ove godine identifikacijski broj PPS - broj bez kojega je nemoguće zapošljavanje, primanje socijalne pomoći, školovanje itd. - zatražilo gotovo 22.400 hrvatskih državljana, za ove je izbore automatski registrirano njih samo 279: to znači da samo 279 njih ima prijavljeno novo prebivalište na važećoj osobnoj karti.