Primjena se sustavno nadzire: Nastavili pogrešno procjenjivati državne i lokalne nekretnine

Državno Visoko procjeniteljsko povjerenstvo korigiralo je lani vrijednost procjene ovlaštenih vještaka za čak 1,8 milijardi kuna, moglo se čuti na konferenciji državnog tajnika Željka Uhlira, koji je predstavio u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja rezultate primjene Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina.

Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina donesen je 2015. godine, a te su se procjene dotad uglavnom radile bez utvrđenih kriterija i uz potpuni izostanak formalne edukacije, gotovo da je svaki vještak mogao imati svoja izmišljena pravila. Osim što je ZPVN propisao tko, kako i na temelju čega može odrediti tržišnu vrijednost nekretnina u Hrvatskoj, uspostavljen je sustav nadzora nad provedbom zakona.

TRI GODINE

Na lokalnoj razini procjeniteljska povjerenstva i stručne službe gradova zaprimili su 1435 elaborata, od čega je 25,09 posto ispravljeno. Razlika u procijenjenoj vrijednosti nakon ispravka iznosi 13,5 milijuna kuna. Oko 11 milijuna kuna vezano je uz Grad Zagreb.

- Tri i pol godine na snazi je Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina. Zadnji propis koji je uređivao procjene vrijednosti nekretnina bio je iz 1936. godine. Konačno, 2015. donijeli smo zakon, a procjeniteljima smo dali dovoljno vremena da se priuče na njega - kazao je Željko Uhlir.

Greška od 1,8 milijardi kuna zabilježena je u procjeni vrijednosti državnih nekretnina. Zbog toga je, kako je kazao državni tajnik Uhlir, protiv šest do sedam vještaka DORH-a pokrenuo kazneni postupak, odnosno pred prekršajnim i kaznenim sudovima, koji bi trebali utvrditi je li bilo i dogovora s gradonačelnicima.

STRUČNJACI

Veliki je otpor među procjeniteljima u primjeni zakona. No, oni su prije njegova stupanja na snagu, kaže Uhlir, procjenjivali nekretnine na osnovi izmišljenih koeficijenata. Naveo je primjer u kojem je vještak nekretninu od 2,2 milijuna kuna procijenio na šest milijuna kuna.

Načela procjene vrijednosti nekretnina prema ZPVN-u su definicija tržišne vrijednosti i nekretnine, tržišni modeli, propisane metode vrednovanja, propisana ograničenja i drugo. Prema definiciji, tržišna vrijednost nekretnine je “procijenjeni iznos za koji bi nekretnina mogla biti razmijenjena na dan vrednovanja, između voljnog kupca i voljnog prodavatelja, u transakciji po tržišnim uvjetima nakon prikladnog oglašavanja, pri čemu je svaka stranka postupila upućeno, razborito i bez prisile”. Procjena vrijednosti nekretnine mora biti izrađena pažnjom dobrog stručnjaka, uzimajući u obzir sve raspoložive dokaze kako bi rezultat bio održiv nakon provjere.

Tomislav Krišto/Hanza Media