VLADA ODBILA IZMJENE ZAKONA Izbori za Pantovčak i Sabor bit će po starim pravilima
Skori izbori za predsjednika Republike Hrvatske, ali i idući parlamentarni izbori održat će se po sadašnjim pravilima jer je Vlada premijera Andreja Plenkovića odlučila odbiti Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izboru Predsjednika RH, koji je predložila Socijaldemokratska partija Hrvatske.
Iako se radi o odbijenici vezanoj uz predsjedničke izbore, Vladin odgovor je pokazao da će se i parlamentarni održati prema postojećim zakonskim odredbama, premda je Ustavni sud davno zatražio ujednačavanje broja birača u izbornim jedinicama, koji se sada drastično razlikuje.
Izborno pravo U SDP-ovu prijedlogu izmjena Zakona o izboru Predsjednika predlaže se da članove biračkih odbora određuju političke stranke, tako što bi po jednog člana i njegova zamjenika određivala većinska, a po jednog člana i njegova zamjenika oporbena politička stranka, sukladno stranačkom sastavu tekućeg saziva Hrvatskoga sabora.
Očekivani rasplet
Slično je pravilo na parlamentarnim i lokalnim izborima, na kojima nisu zabilježene ozbiljnije nepravilnosti, argumentirali su iz Socijaldemokratske partije. No, čini se da neće proći.
Ovakav rasplet bio je jasan još kad je Vlada premijera Andreja Plenkovića službeno predložila Saboru da ne podrži SDP-ov Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izboru Predsjednika. U obrazloženju je navedeno kako Vlada vodi računa o stabilnosti izbornog prava i demokratskog okružja izbornih procesa te stoga drži da je neprihvatljivo mijenjati izborno zakonodavstvo uoči održavanja izbora.
Pritom se Vlada pozvala na stajalište Ustavnog suda Republike Hrvatske od 24. rujna 2015., kako “Hrvatski sabor treba ustrajati na dobroj parlamentarnoj praksi koja se sastoji u njegovoj suzdržanosti da donosi, mijenja ili dopunjuje izborno zakonodavstvo godinu dana prije održavanja redovitih parlamentarnih izbora”. Također, u Vladinu odbijanju SDP-ova prijedloga navode se i smjernice i obrazloženja, usvojeni od Venecijanske komisije 2002. godine, prema kojima se “osnovni elementi izbornog zakona, među kojima je pored ostalih naveden i sastav izbornih komisija, smiju mijenjati najkasnije godinu dana uoči izbora”.
Ova odluka hrvatske Vlade znači da se neće mijenjati ni neke sporne zakonske odredbe za iduće parlamentarne izbore. No, vrijedi podsjetiti da je premijer Plenković, kada je 2017. predstavljao u Saboru program svoje Vlade, najavio “pristupanje temeljitoj analizi postojećeg izbornog sustava kako bi se ispravili njegovi nedostaci, neusklađenosti između Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i Zakona o izbornim jedinicama, te prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama”.
Broj birača
Osim toga, sada su se u Vladi pozvali na stavove ustavnih sudaca, ali su ignorirali puno važniju odluku Ustavnog suda iz 2010. godine, u kojoj se izričito navodi kako je neophodno smanjiti postojeću disproporciju uslijed odstupanja broja birača u izbornim okruzima na maksimalno pet posto. Naime, zakon dopušta odstupanje od 5 posto, ali u praksi je IX., zadarska izborna jedinica imala gotovo 30 posto (440.000) više birača nego IV. (333.000) koja obuhvaća sjeverni dio Slavonije.
legitimitet izbora Zbog takvih razlika SDP-u je na izborima 2011. godine za osvajanje devetog mandata u VI. izbornoj jedinci trebao samo 10.031 glas, a s druge strane Ladonja u VIII. jedinici ni sa 12.010 glasova nije uspjela ući u Sabor. Razumije se da ovakvi nerazmjeri dovode u pitanje legitimitet izbora, na što je Ustavni sud upozorio još prije devet godina, ali Plenkovićevu Vladu to ne zabrinjava.
Međutim, i Vlada Zorana Milanovića se 2014. oglušila na odluku Ustavnog suda iako se radi o organskom zakonu za čije izmjene treba natpolovična većina svih zastupnika, dakle 77 glasova, a toliko je tadašnja vladajuća Kukuriku-koalicija mogla prikupiti bez problema.
Vladimir Šeks, koji je 1999. predvodio radnu skupinu za izradu izbornog zakona, potvrdio je da i dalje smatra kako se radi o dobrom zakonu, što dokazuje podatak kako su od 2000. do danas svi parlamentarni izbori održani na osnovi ovog zakona. Zanimljivo je, međutim, da - za razliku od vlada HDZ-a i SDP-a - on podržava zahtjev Ustavnog suda o izjednačavanju broja birača u izbornim okruzima:
“Za to treba izmijeniti Zakon o izbornim jedinicama i bilo bi dobro to napraviti”, rekao je Šeks.