JESU LI MJERE PROTIV KORONE BILE PRETJERANE? Istraživanje otkriva što Hrvati misle o odlukama Nacionalnog stožera i kako žele dočekati drugi val
Kako su građani doživjeli Vladine mjere kojima je odgovorila na pandemiju koronavirusa te što očekuju u slučaju novog vala? Rezultate ekskluzivnog istraživanja o mjerama Nacionalnog stožera civilne zaštite koje je za RTL od 2. do 5. lipnja na uzorku od 1300 ispitanika provela agencija Promocija plus donosi Damira Gregoret.
Jesu li mjere bile pretjerane?
Da su mjere Nacionalnog stožera bile pretjerane ili uglavnom pretjerane ocjenjuje petina ispitanika, no gotovo 80 posto smatra ih dobro odmjerenima. Istodobno je zanemarivo malo ispitanika koji kažu da su mjere bile nedovoljne (1,1%). Gledano po biračkom tijelu, HDZ-ovih birači gotovo nemaju zamjerki (89,5% smatra da su bile dobro odmjerene).
Kod oporbenih stranaka i opcija glavna je kritika da su mjere bile pretjerane (među SDP-ovim biračima to je 29,3%, među biračima Domovinskog pokreta 20,9%) iako je i kod njih značajno više onih koji mjere ocjenjuju dobro odmjerenima (među SDP-ovim biračima 67,9%, među biračima Domovinskog pokreta 77,4%).
Odnos zaštite zdravlja i ekonomske štete
S tvrdnjom da je Stožer ostvario pravi odnos između zaštite zdravlja i smanjenja ekonomske štete uglavnom ili potpuno slaže se 62,1 posto ispitanika, a da to nikako ili uglavnom nije slučaj poručuje 30,7 posto ispitanika. Očekivano, gotovo 90 posto HDZ-ovih birača slaže se da je balans bio ispravan.
Među SDP-ovim biračima više je onih koji ne misle da je odnos zdravlja i ekonomije bio dobar (50%), no i među SDP-ovcima je 43 posto onih koji smatraju da jest.
Otvaranje granica
Da su hrvatske granica strancima i turistima otvorene primjereno dominantan je stav među ispitanicima - 65,1 posto. Da se granice otvaraju prebrzo poručuje gotovo četvrtina, a da je dinamika prespora i da se to trebalo i ranije učiniti poručuje manje od 9 posto ispitanika.
U svim regijama vidljiv je dominantan stav o primjerenosti otvaranja granica (između 66,7% i 70,9%), ali najmanje u Zagrebu i okolici (53,6%).
Povjerenje u Stožer
Da nema povjerenja u rad i mjere Stožera poručuje 11,1 posto ispitanika, četvrtina poručuje da ima dosta povjerenja dok je najviše onih koji tom tijelu daju povjerenje - takvih je 62 posto. Za tu su se opciju češće odlučili birači gotovo svih stranaka, pa i oni oporbeni (među biračima HDZ-a to je 89,2%, SDP-a 42,9%, a Domovinskog pokreta 60,9%).
Građani žele blažu verziju mjera
No unatoč tome znakoviti su podaci o očekivanjima ako dođe do drugog vala epidemije jer građani najčešće zazivaju blažu verziju; dakle omogućavanje normalnog života uz obvezne mjere zaštite starijih i rizičnih skupina. Tako misli više od 35 posto ispitanika.
Za kompletnu karantenu, slično kao u prvom valu epidemije je 26,9 posto, a sličan je postotak i onih koji smatraju da bi se trebale odrediti isključivo lokalne karantene ovisno o lokalnim brojkama zaraženih.
Malo je onih koji smatraju da bi se u drugom valu trebao osigurati normalan život bez mjera kao i onih koji tada ne bi aktivirali Nacionalni stožer.
Napomena: Istraživanje je provela agencija PROMOCIJA PLUS od 2. do 5. lipnja 2020. CATI metodom (telefonski) na uzorku od 1300 punoljetnih građana Republike Hrvatske.
Standardna pogreška uzorka iznosi +/- 2,77 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.