Turska će voditi pregovore sa Švedskom i Finskom o članstvu u NATO-u
Ministri vanjskih poslova Finske, Švedske i Turske održat će pregovore u Berlinu kako bi riješili nesuglasice oko planova Finske i Švedske za pridruživanje NATO-u.
Nordijske se države spremaju podnijeti zahtjev za članstvo u transatlantskom savezu od 30 jakih strana kao odgovor na, kako smatraju, temeljno promijenjenu sigurnosnu situaciju zbog ruske invazije na Ukrajinu. To je izazvalo prijetnje odmazdom iz Moskve i prigovore Turske, članice NATO-a.
Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu rekao je novinarima po dolasku u Berlin, u subotu 14. maja, da je "neprihvatljivo i nečuveno" da buduće nove članice NATO-a daju potporu kurdskoj militantnoj skupini PKK, potencijalno komplicirajući proširenje saveza.
"Problem je u tome što ove dvije zemlje otvoreno podržavaju i surađuju s PKK i YPG. To su terorističke organizacije koje svakodnevno napadaju naše trupe", rekao je Cavusoglu, dodajući da će u subotu navečer razgovarati sa svojim švedskim i finskim kolegama.
"Većina turskog naroda je protiv članstva tih zemalja... i traži od nas da blokiramo to članstvo", rekao je.
Finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavesto rekao je kako je uvjeren da će se na kraju naći rješenje. Švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde rekla je za švedsku novinsku agenciju TT da će nastojati riješiti sve nesporazume, prenio je Reuters.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg obećao je objema nordijskim zemljama toplu dobrodošlicu i brzu proceduru pristupanja, ali Turska je u petak neočekivano negodovala.
Stoltenberg, koji ne može sudjelovati na sastanku u Berlinu jer je bio pozitivan na COVID-u, razgovarao je telefonom s nekoliko ministara prije početka razgovora, među kojima su američki državni tajnik Antony Blinken i ministri vanjskih poslova Turske, Finske i Švedske.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) rekao je u petak da ne može podržati planove nordijskih zemalja s obzirom na to da su one "dom za mnoge terorističke organizacije", ali je njegov glasnogovornik rekao Reutersu u subotu da Turska nije zatvorila vrata.
Saveznici će također istražiti sigurnosna jamstva za Finsku i Švedsku tokom razdoblja ratifikacije koje bi moglo trajati čak godinu dana, tokom kojeg nordijske zemlje još nisu zaštićene člankom 5 NATO-a koji jamči da je napad na jednog saveznika napad na sve.
Također će procijeniti vojnu situaciju na terenu i njihovu pomoć ukrajinskoj vojsci, te će razgovarati o prvom nacrtu novog strateškog koncepta NATO-a, njegove temeljne vojne doktrine, koja bi trebala biti dogovorena na summitu čelnika u Madridu na kraju juna.
"Mislim da (ruski) predsjednik Vladimir Putin treba sebe pogledati u ogledalu. Žnjete ono što posijete", rekla je kanadska ministrica vanjskih poslova Melanie Joly, dodavši da je uvjerena da će se postići konsenzus da se Finska i Švedska pridruže savezu.