Split treći grad u Hrvatskoj koji će sufinancirati potpomognutu oplodnju

Grad Split biti će treći grad u Hrvatskoj koji će sufinancirati potpomognutu oplodnju svojim građankama i građanima.

Država već plaća četiri ciklusa potpomognute oplodnje, ako se ona obavlja u javnozdravstvenim institucijama, ali često to ne bude dovoljno. Projekt je već zaživio u Osijeku i Makarskoj.

Od sljedeće godine i grad Split sudjelovat će u sufinanciranju tri ciklusa medicinski potpomognute oplodnje za splitske obitelji koje ne uspijevaju dobiti djecu, i one koje su već iskoristile četiri ciklusa koliko im plaća država, ako to obavljaju u javnim bolnicama, a da to nije dalo željeni rezultat.

To je amandman na prijedlog proračuna za sljedeću godinu vijećnika Socijaldemokratske partije (SDP) u splitskom Gradskom vijeću, o kojem će se odlučivati 15. prosinca.

"Naš je prijedlog da se za početak godišnje izdvaja 600.000 kuna (80.000 eura) za te namjene, i imamo podršku partnerske stranke 'Centar' u vladajućoj koaliciji i samog gradonačelnika Ivice Puljka", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) predsjednik splitskog SDP-a i gradski vijećnik Damir Barbir.

"Želimo pomoći parove koji se ne mogu prirodnim putem roditeljski ostvariti. Smatramo da je to pripomoć roditeljima i dobar način kako bismo zadržali mlade obitelji da svoje roditeljsko pravo ostvare upravo u Splitu. Gradonačelnik Puljak pozitivno je doživio naš prijedlog da grad uvede tu mjeru", pojašnjava Barbir.

Split će financirati 80, 60 ili 40 posto troškova

Dok Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) pokriva troškove medicinski potpomognute oplodnje ženama u dobi do 42. godine, prijedlog splitskih socijaldemokrata je da se dob podigne do 44. ili 45.godine života.

Kako četiri ciklusa potpomognute oplodnje često ne budu dovoljna, a trošak je i do 10.000 kuna (1.300 eura), a uz dodatne terapije prilagođene svakoj ženi zna se popeti i do 14-16.000 kuna (1.860 do 2.130 eura), plan je da grad Split sudjeluje u financiranju još tri ciklusa.

Konkretno, grad Split će za dodatna tri postupka sufinancirati 80 posto ukupnih troškova ako se postupak provede u splitskom Kliničkom bolničkom centru, 60 posto ako se postupak provede u nekoj od splitskih privatnih zdravstvenih ustanova, odnosno 40 posto u postupcima provedenima u nekoj od zdravstvenih ustanova s područja Republike Hrvatske ili zemalja Europske unije.

Najviši iznos sudjelovanja gradskih sredstava je do 7.500 kn, dakle do 1.000 eura.

Barbir kaže kako je ta mjera to potrebnija, jer je Split prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2021. godine u 10 godina izgubio preko 10.000 stanovnika.

"Smatramo da je ovo jedan vid demografske mjere. Kada gledate, grad Split je u posljednjih deset godina ostao bez jednog cijelog kvarta veličine Trstenika (gradski kotar u gradu Splitu). Ljudi odlaze, jer ovdje ne mogu zadovoljiti neke osnovne uvjete života, i zato moramo raditi na zadovoljavanju tih uvjeta – od omogućavanja zapošljavanja u struci do demografskih mjera", zaključuje Barbir.

Osječko iskustvo

U Osijeku je potpora mladim obiteljima za troškove medicinski pomognute oplodnje uvedena 2021. godine i to za dva pokušaja u jednoj tekućoj godini, pojasnili su iz Ureda osječkog gradonačelnika na upit RSE.

Za prošlu i ovu godinu iz gradskog proračuna za tu namjenu izdvojeno je po 500.000 kuna (67.000 eura). Odobreno je ukupno 27 zahtjeva za sufinanciranje - tijekom prošle godine 16 zahtjeva, a tijekom ove godine 11 zahtjeva, a novac se isplaćuje retroaktivno.

Pročelnik Upravnog odjela za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo grada Osijeka Romano Kristić za RSE pojašnjava da je mjera osmišljena "u konzultacijama i suradnji s liječnicima, stručnjacima iz osječkog Kliničkog bolničkog centra".

"Drago nam je da i drugi gradovi idu našim primjerom, ali cijela demografska politika zapravo je kombinacija mjera sa nacionalne, regionalne i lokalne razine, tako da očekujemo da će svaka kockica u ovom velikom mozaiku dati svoj doprinos u boljim rezultatima i boljoj pronatalitetnoj slici u budućnosti", vjeruje Kristić.

Pravo na sufinanciranje imaju podnositelji zahtjeva koji su godinu dana prijavljeni u Osijeku, a bračni ili izvanbračni drug da je prijavljen u trenutku podnošenja zahtjeva.

Grad Osijek sufinancira troškove medicinski pomognute oplodnje koja je provedena u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi na području Osijeka u iznosu od 60% ukupnih troškova, ali ne više od 9.000,00 kn (1.200 eura).

Troškovi potpomognute oplodnje provedene u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi na području Republike Hrvatske ili u inozemstvu se sufinancira u iznosu od 50% ukupnih troškova, ali ne više od 7.500,00 kn (1.000 eura), navodi se u odgovoru Ureda osječkog gradonačelnika.

Makarsko rješenje

U Makarskoj se od početka 2022. godine također mladim obiteljima za troškove medicinski pomognute oplodnje sufinancira troškove za dva pokušaja u jednoj tekućoj godini. Maksimalni iznos sufinanciranja je 50 posto ukupnih troškova postupka, a najviše 7.500,00 kuna (1.000 eura).

Pravo na sufinanciranje medicinski potpomognute oplodnje priznaje se i ženi nakon navršene 42. godine života, ako nije mogla ostvariti mogućnosti za postupke potpomognute oplodnje na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Podnositelj zahtjeva mora imati prebivalište u Gradu Makarskoj najmanje tri godine, a ako je riječ o podnositelju zahtjeva koji je u braku i izvanbračnoj zajednici, bračni ili izvanbračni drug u trenutku podnošenja zahtjeva mora ima prijavljeno prebivalište u gradu Makarskoj.

Do zaključenja priloga RSE nije dobio podatke o realizaciji ovog projekta u Makarskoj.

Stanje na razini Hrvatske

Prema najsvježijim dostupnim podacima Ministarstva zdravstva, onim za 2020. godinu, medicinski potpomognuta oplodnja (MPO) obavlja se u Hrvatskoj u osam javnozdravstvenih i osam privatnih zdravstvenih ustanova. Ukupno je te godine započet 7.561 ciklus MPO, a rođeno je 1.540 djece.

Iako je broj postupaka i broj djece rođene pomoću MPO konstantno rastao do 2019. godine, kada je rođeno 1.783 djece, brojke su se se u 2020. godini smanjile zbog epidemije kovida.

Međutim, ključni pokazatelji uspješnosti transfera zametaka su u porastu u 2020. godinu u odnosu na godinu ranije, pa je 2019. godine 28,8 posto trasfera urodilo rođenjem djeteta, a godinu kasnije 29,5 posto.