Bivši direktor 'Bosnalijeka' osuđen na 12 godina zatvora
Bivši generalni direktor farmaceutske kompanije Bosnalijek d.d. Sarajevo Edin Arslanagić proglašen je krivim za organizirani kriminal u vezi sa zloupotrebom položaja i ovlaštenja, pranjem novca, krivotvorenjem službenih isprava i sklapanjem štetnih ugovora, te osuđen na 12 godina zatvora.
Za iste inkriminacije ogašeni su krivim i izvršni direktor Sektora finansija u Bosnalijeku Šefik Handžić i vlasnik i direktor firme Brštanica Hasan Šepo, te su osuđeni na po deset godina zatvora.
Direktor firme Carpe Diem Jasmin Šepo, oglašen je krivim za organizirani kriminal u vezi sa zloupotrebom položaja i ovlaštenja, pranjem novca i sklapanjem štetnih ugovora i osuđen na sedam godina zatvora.
Istovremeno, Aida Selvić, koja je bila angažirana na knjigovodstvenim poslovima u Bosnalijeku, odnosno Brštanici, oslobođena je svih optužbi.
Optužnica je aktere ovog postupka tereti po deset tačaka za inkriminacije koje su počinili kao uposlenici spomenutih firmi, a u vezi s poslovnim aranžmanima kojima su, kako je Sud utvrdio, kao pripadnici grupe za organizirani kriminal od 2002. do 2012. godine posredstvom spomenutih i drugih firmi 'izvlačili' novac iz Bosnalijeka radi ostvarivanja protupravne imovinske koristi.
Oni su to, kako je u izreci presude navedeno, činili na način da su obračunavali veći broj određenih usluga, odnosno ispostavljajući fakture u većim iznosima u odnosu na stvarno stanje ili odobravali plaćanje fiktivnih faktura, bilo da se radilo o pružanju ugostiteljskih usluga, usluga održavanja, prijevoza, transporta i špedicije, te nabavke kancelarijskog materijala, ili na druge načine koji su karakteristični za poslovne aranžmane izgradnje apartmaskog naselja 'Babin do' na Bjelašnici.
Presudom su obuhvaćene i krivično-pravne radnje Amara Arslanagića (sina prvooptuženog), koji je u svojstvu direktora Bosnalijekovog Sektora za inozemni marketing i prodaju obavio veliki broj putovanja u turističke svrhe, a koja su predstavljena kao službena putovanja. Samo u tom segmentu obračunati su troškovi u iznosu od 140.632 eura i 59.081 američkih dolara.
Budući da se Amar nalazi u bijegu, za njim je raspisana međunarodna potjernica, a postupak u odnosu na njega je razdvojen.
Sud je u sklopu prvostepene presude donio rješenje o mjeri osiguranja, odnosno oduzimanju protuzakonito stečene imovine (u smislu odredbi Zakona o oduzimanju imovine pribavljene krivičnim djelom) od četvorice osuđenih u vrijednosti višoj od 20 miliona KM, a koja se odnosi na nepokretnu i pokretnu imovinu, odnosno dionice i novčane depozite.
Okrivljenima će se u izdržavanje kazne po pravomoćnosti presude uračunati vrijeme provedeno u pritvoru, a dužni su i solidarno nadoknaditi troškove krivičnog postupka u iznosu od 14.561 KM.
Prilikom odmjeravanja visine krivičnopravne sankcije Sud je uzeo u obzir olakšavajuće okolnosti, odnosno činjenice da se radi o ranije neosuđivanim osobama, te da su trojica okrivljenih u poznijoj životnoj dobi, a kao otežavajuće dužinu i kontinuitet inkriminiranih radnji, te obim protuzakonito pribavljene koristi.
Kompanija Bosnalijek se s eventualnim imovinsko-pravnim zahtjevom upućuje na parnicu.
Predsjedavajuća Sudskog vijeća, sutkinja Indira Jahić je nakon gotovo trosatnog čitanja izreke presude, ukratko obrazložila objektivne razloge usljed kojih je postupak u ovom predmetu trajao duže od šest godina, uz opasku kako pisano obrazloženje presude sadrži više stotina stranica.
Istaknula je kako se radi o izuzetno opsežnom spisu i složenom predmetu u kojem je bilo neophodno izvršiti neposredan uvid u više stotina materijalnih dokaza.
Podsjetila je kako je, istovremeno, saslušan veliki broj svjedoka i vještaka, te da su sam postupak pratili prekidi usljed razdvajanja postupka, najprije, u odnosu na optuženog Izeta Arslanagića, a potom i optuženog Amara Arslanagića, nakon njegovog bijega.
Usto je navela i kako je u ovom predmetu tri puta mijenjana optužnica, posljednji put 17. marta ove godine, te da su suđenja nerijetko odgađana usljed pandemije koronavirusa, odnosno učestalih slučajeva obolijevanja sudionika u postupku i članova njihovih porodica.
Budući da se radi o prvostepenoj/nepravomoćnoj presudi, strane u postupku zadržavaju pravo žalbe Vrhovnom sudu FBiH u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka.
Suđenje Arslanagiću i drugima, počelo je polovinom oktobra 2016. godine, a na temelju optužnice od 24. decembra 2015.
Optužnica protiv drugog direktora
Državno tužilaštvo podiglo je krajem avgusta optužnicu protiv Nedima Uzunovića, direktora kompanije Bosnalijek, zbog organiziranog kriminala, pranja novca i drugih djela. Uzunović je bio i stvarni vlasnik offshore kompanija i direktor Predstavništva Bosnalijeka u Rusiji. Uz njega je optuženo još 14 osoba.
Optužnica koja je objavljena 31. avgusta se odnosi na krivična djela organiziranog kriminala, zlouporabe položaja ili ovlasti, sklapanje štetnog ugovora i pranje novca, koja su počinjena između 2005. i 2016. godine, za koja se terete 11 fizičkih i četiri pravne osobe.
Prema prikupljenim dokazima, nezakonita imovinska korist u ovom predmetu sa koruptivnim krivičnim djelima, kao i pričinjena šteta iznosi više od 10,8 miliona konvertibilnih maraka (više od pet miliona eura), saopštilo je Tužialštvo BiH 31. avgusta.
Izvor: FENA