RS traži međunarodnu arbitražu za BiH i povlačenje zakona visokog predstavnika

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (RS) Nenad Stevandić izjavio je 21. marta da su vlasti ovog entiteta zatražile međunarodnu arbitražu između Bosne i Hercegovine i RS-a zbog, kako je kazao "kršenja Daytonskog mirovnog sporazuma".

"Zahtjev smo uputili na adrese svih potpisnika ovog sporazuma i svih velikih zemalja, uključujući i Venecijansku komisiju Vijeća Evrope", kazao je Stevandić na konferenciji za medije.

Kazao je da očekuje "kraj visokih predstavnika i povlačenje njihovih odluka" i da su nakon toga predstavnici ovog entiteta "spremni tražiti kompromis i zatražiti povlačenje zakona koji su u proceduri u RS-u".

Prema Stevandiću, Ustav Bosne i Hercegovine je Aneks IV Daytonskog sporazuma i da to nisu dokumenti koje je usvojila bilo koja skupština, već međunarodni ugovori koji su potpisali RS, Federacija BiH, Srbija i Hrvatska, a svjedoci su bili i velike sile poput Velike Britanije, Njemačke, SAD-a i Rusije.
Isto je kazao i za Aneks X koji definira ulogu visokog predstavnika u BiH.

"Budući da su to ugovori, odnosno aneksi ugovora, mi u RS-u smatramo da se mora arbitrirati da bi se ovaj ustavni sukob riješio", kazao je Stevandić.

Vijeće za provedbu mira u BiH, u kojem su učestvovale Sjedinjene Američke, Države, Rusija i još više od 50 zemalja, na Bonskog konferenciji 1997. godine razradilo je Aneks X. Tad je visokom predstavniku dana ovlast da mijenja i nameće zakone i smjenjuje dužnosnike u BiH. Ove ovlasti je kasnije u više presuda potvrdio i Ustavni sud BiH.

Visoki predstavnik Christian Schmidt izmijenio je Krivični zakon BiH i uveo krivično djelo "nepoštivanje odluka visokog predstavnika". Po tom članku je 26. februara nepravosnažno osuđen predsjednik RS-a Milorad Dodik.

Dopunio je i članak koji se odnosio na krivično djelo "ugrožavanje ustavnog poretka" pod kojim se ugrožavanjem smatrala prijetnja ili upotreba sile, a sad su to i "druga djela" te su Stevandić, Dodik i premijer RS-a Radovan Višković po tome osumnjičeni za rušenje ustavnog poretka BiH i za njima je Sud BiH raspisao potjernicu.

"Ko god bude arbitrirao, u Londonu, Briselu, nebitno, ne postoji nijedan sudija na ovom svijetu koji će reći da zakonodavac može da bude jedan čovjek [visoki predstavnik]", ponovio je Stevandić stavove političkih predstavnika iz Republike Srpske.

Stevandić je kazao da je njihova tužba protiv visokog predstavnika Christiana Schmidta "prihvaćena u Strasbourgu, ali nije došla na red".

Za tužbu koju su predstavnici RS-a podnijeli pred njemačkim ombudsmenom rekao da je "prošla sve procedure, ali je stari saziv Bundestaga rekao da nemaju dovoljno informacija i to prenio u novi saziv" njemačkog parlamenta.

Na novinarsko pitanje hoće li se odazvati pozivu Tužiteljstva BiH koje ih sumnjiči za rušenje ustavnog poretka, Stevandić je kazao da njega terete zato što je sazivao kolegije Narodne skupštine RS-a i učestvovao u njenom radu.
Tvrdi da je samo radio svoj posao i da sve poslanike štiti imunitet od krivično-pravne odgovornosti i da je "Tužiteljstvo BiH smišljeno stvorilo političku krizu koja je dovela BiH na rub sukoba".

Nije želio precizirati kako je prešao granicu BiH i Srbije "jer neću nikog da dovodim u neugodnu situaciju", da je "za granični pojas nadležan MUP RS-a" te da "nije bjegunac već štićeno lice koje štiti policija".

Na pitanje Radija Slobodna Evropa da komentira prijetnje predsjednika Republike Srpske da će se "oduzimati imovina onima koji ne napuste institucije BiH" - u skladu sa zakonima koje je donio ovaj entitet, a koje je Ustavni sud BiH ih stavio privremeno stavio izvan snage - Stevandić je kazao da "svako ima svoj stil".

"Predsjednik Dodik ima svoj stil, premijer Radovan Višković svoj, ja imam svoj. Niko ne smije da izgubi lično pravo", kazao je Stevandić.

Tvrdi da je "sve više ljudi [iz RS-a] koji napuštaju institucije BiH i da su "uvjeti života u RS-u bolji", te je najavio povećanje plaća u MUP-u RS za 40 posto.

Narodna skupština RS-a je 27. februara izglasala zakone kojima zabranjuje i kriminalizira rad državnih policijskih i pravosudnih institucija na teritoriji ovog entiteta. Ustavni sud BiH je privremeno zaustavio primjenu tih zakona 7. marta.

Zakoni su izglasani nakon prvostepene presude predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku. On je proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Schmidt ranije poništio.

Tim zakonima se pokušalo spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a koji su ranije poništavali zakone koje je donosio entitetski parlament koji su se odnosili na knjiženje državne imovine na entitet ili zakone o praznicima.

Predsjednik, premijer i predsjedavajući Narodne skupštine RS-a, Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić, osumnjičeni su za napad na ustavni poredak, te je za njima raspisana centralna potjernica.

Narodna skupština RS-a je usvojila i Nacrt novog Ustava RS-a, kojim vlasti planiraju definirati taj entitet kao državu srpskog naroda, dati mu pravo na samoopredjeljenje, osnovati svoju vojsku, te ukinuti Vijeće naroda i potpredsjednike iz druga dva konstitutivna naroda.