Zelenski spreman da se sastane sa Putinom u Turskoj, ali insistira na hitnom prekidu vatre

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman da se sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Istanbulu 15. maja, ali je insistirao da prekid vatre, podržan od strane njegovih evropskih saveznika, počne 12. maja, iako Moskva do sada nije odgovorila na taj poziv.

"Počevši od sutra, očekujemo prekid vatre", rekao je Zelenski 11. maja na društvenim mrežama. "Ovaj prijedlog je na stolu."

"Potpuni i bezuslovni prekid vatre -- onaj koji traje dovoljno dugo da obezbijedi neophodnu osnovu za diplomatiju -- mogao bi značajno približiti mir. Ukrajina je to već dugo predlagala, naši partneri to predlažu, i cijeli svijet na to poziva.

"Očekujemo jasan odgovor od Rusije."

Zelenski je rekao da Kijev nema "apsolutno nikakav problem da se uključi u pregovore, i spremni smo za bilo koji format".

"Biću u Turskoj ovog četvrtka, 15. maja, i očekujem da Putin takođe dođe u Tursku", dodao je ukrajinski lider.

Nije odmah bilo jasno da li Zelenski uslovljava svoje putovanje u Tursku trenutnim početkom prekida vatre.

Potencijal za prekid vatre od 12. maja -- na koji Rusija nije pristala -- ili za razgovore 15. maja u Istanbulu ostao je neizvjestan do kraja 11. maja.

Komentari Zelenskog uslijedili su nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trampa -- koji je izgleda ignorisao pozive Kijeva i vodećih evropskih saveznika za prekid vatre -- da Ukrajina "odmah" održi direktne razgovore sa Rusijom kako bi okončala rat.

Tramp je iznio taj zahtjev nakon što je Putin predložio direktne razgovore sa Kijevom u Turskoj.

U objavi na svojoj platformi Truth Social, Tramp je naveo da Putin "ne želi" sporazum o prekidu vatre sa Ukrajinom i umjesto toga želi direktne razgovore kako bi "pregovarao o mogućem okončanju krvoprolića."

"Ukrajina treba da pristane na ovo, ODMAH", dodao je Tramp. "Bar će moći da utvrde da li je dogovor moguć, a ako nije, evropski lideri i SAD će znati gdje sve stoji i mogu postupiti u skladu sa tim!"

Američki predsjednik je rekao da je uz Putina, pozivajući Kijev da prihvati poziv na sastanak, dodajući: "Održite sastanak sada."

Trampov zahtjev da Ukrajina odustane od svog preduslova za prekid vatre i odmah pređe na pregovore sa Rusijom uslijedio je samo nekoliko sati nakon što je njegov ukrajinski izaslanik Keith Kellogg podržao poziv Kijeva na prekid vatre.

"Kao što je predsjednik Tramp više puta rekao, zaustavite ubijanje!!" rekao je na X-u. "Bezuslovni 30-dnevni prekid vatre prvo, i tokom njega, pređite na sveobuhvatne mirovne pregovore. Ne obrnuto."

Kasno 11. maja, američki Stejt department je izdao saopštenje u kojem se navodi da je državni sekretar Marko Rubio telefonom razgovarao sa britanskim kolegom Dejvidom Lamijem i naglasio da je "glavni prioritet Vašingtona okončanje borbi i trenutni prekid vatre", bez dodatnih objašnjenja.

Govoreći za ruske prokremljanske medije, portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova 11. maja odbacila je pozive Kijeva -- podržane od strane njegovih saveznika -- da Rusija pauzira rat, rekavši da je Kijev vjerovatno pogrešno protumačio poruku ruskog lidera.

"Putin je jasno rekao u svojoj izjavi", rekla je. "Prvo razgovori o osnovnim uzrocima, a onda možemo možda razgovarati o prekidu vatre."

Predsjednički savjetnik Zelenskog, Andrij Jermak, odgovorio je na Telegramu na Putinov poziv na razgovore rekavši: "Prvo, 30-dnevni prekid vatre -- onda sve ostalo."

"Rusija ne smije da prikriva svoju želju da nastavi rat iza retoričkih konstrukcija", rekao je. "Prekid vatre je prvi korak ka okončanju rata, i to će pokazati spremnost Rusije da zaustavi ubijanje."

Dana 11. maja, turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan rekao je Putinu u telefonskom razgovoru da je njegova zemlja spremna da bude domaćin pregovora za prekid vatre i trajni mir između Rusije i Ukrajine.

U odvojenom telefonskom razgovoru sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, Erdogan je rekao da je "istorijska prekretnica" postignuta ka okončanju rata.

Makron, njemački kancelar Fridrih Mers, Zelenski, i britanski i poljski premijeri Kir Starmer i Donald Tusk najavili su prijedlog za prekid vatre počevši od 12. maja nakon sastanka u Kijevu 10. maja.

Upozorili su Moskvu da će se suočiti sa "masivnim" novim sankcijama ako odbije predloženo primirje. Rekli su da su razgovarali sa Trampom telefonom nakon razgovora.

Makron, govoreći iz poljskog pograničnog grada Przemisl na povratku iz Kijeva, opisao je Putinovu ponudu za direktne razgovore kao "prvi korak, ali nedovoljan", dodajući da "bezuslovni prekid vatre ne prethodi pregovorima".

Mers je iznio sličan stav, nazivajući prijedlog "dobrim znakom" ali "daleko od dovoljnog".

"Prvo, oružje mora da utihne, onda razgovori mogu početi", rekao je u izjavi.

Prije njihove posjete Ukrajini, Makron i drugi evropski lideri obećali su da će "stajati u Kijevu u solidarnosti sa Ukrajinom protiv ruske varvarske i ilegalne invazije velikih razmjera", koja je sada ušla u četvrtu godinu.

Govoreći za RSE nakon Putinovih komentara 11. maja, Džon Hardi, zamjenik direktora Programa za Rusiju u Fondaciji za odbranu demokratija, rekao je da ruski lider nastavlja "da pokušava da balansira između umirivanja predsjednika Trampa i još uvijek odbijanja prekida vatre bez značajnih ukrajinskih i zapadnih ustupaka".

"Putin je suštinski predložio da Rusija i Ukrajina nastave tamo gdje su stali sa pregovorima u Istanbulu 2022. godine, gdje je Moskva pokušala da nametne oštre mirovne uslove", rekao je on, dodajući da predsjednik SAD treba da donese odluku.

"Da li će nastaviti da dozvoljava Putinu da ga 'vuče za nos,' ili će sprovesti svoju prijetnju da ekonomski pritisne Rusiju?" rekao je.

Tramp se kandidovao za predsjednika sa obećanjem da će brzo okončati rat. U intervjuu za NBC News koji je emitovan 4. maja, izrazio je nadu da se mirovni sporazum još uvijek može postići, ali je takođe sugerisao da je njegova strpljivost sa Ukrajinom i Rusijom ograničena.

Početkom maja, Rubio je rekao da ako ne bude stvarnog pomaka u ratu u Ukrajini u bliskoj budućnosti, Tramp će morati da odluči koliko još vremena da posveti procesu pregovora.

Uz izvještavanje AFP-a