Učesnici 'Marša mira' krenuli prema Srebrenici kako bi odali počast žrtvama genocida

Nekoliko hiljada učesnika je 8. jula krenulo iz Nezuka, pored Tuzle, na stotinu kilometara dug "Marš mira" ka Srebrenici, kako bi odali počast žrtvama genocida počinjenog 1995. godine u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija (UN).
Oni će tri dana pješačiti istim stazama kojima su se Srebreničani u julu 1995. godine pokušavali probiti do slobodne teritorije u Tuzli ili Kladnju.
Plan je da u Potočare stignu 10. jula, kako bi dan kasnije prisustvovali obilježavanju godišnjice i kolektivnoj dženazi u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica u Potočarima.
U Memorijalnom centru će ove godine biti ukopani posmrtni ostaci još sedam žrtava.
"Marš mira" se održava od 2005. godine, a svake godine se broj učesnika povećava.
Cilj manifestacije je izgradnja, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.
Tokom pješačenja se tokom tri dana prelazi više od 30 kilometara dnevno, a staza je na određenim mjestima nepristupačna.
Staza je obilježena, a duž trase je učesnicima obezbjeđena voda, hrana i hitna medicinska promoć.
U Srebrenici i okolnim mjestima su u julu 1995. godine snage Vojske Republike Srpske (VRS) ubile više od 8.300 Bošnjaka.
Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatira da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, Vojska Republike Srpske (VRS) počinila genocid.

Isti sud je Srbiju proglasio krivom za nesprječavanje genocida i da je prekršila obavezu kažnjavanja počinilaca genocida.
Pred različitim sudovima, do sada je za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora.
Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalim, ratni predsjednik RS i komandant Vojske tog entiteta, Radovan Karadžić i Ratko Mladić.