Nuklearna diplomatija na rubu sloma dok Evropa prijeti Iranu sankcijama UN-a

Evropski lideri više nemaju strpljenja prema Iranu jer su nuklearni pregovori zastali, a Pariz upozorava da bi se sankcije UN-a mogle ponovo uvesti ako Teheran ne ponudi provjerljive obaveze.

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot rekao je 15. jula svojim kolegama iz EU da će Pariz, zajedno s partnerima iz Berlina i Londona, ponovo uvesti sankcije UN-a Iranu ako ne dođe do "čvrste, konkretne i provjerljive obaveze" iz Teherana.

Embargo UN-a na oružje, banke i nuklearnu opremu ukinut je prije deset godina u okviru nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, formalno poznatog kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA).

Ovaj mehanizam "automatskog vraćanja sankcija" može se aktivirati prije roka 15. oktobra, što Evropi daje ograničenu, ali ključnu polugu u tekućim pregovorima.

Ali Vaez, direktor programa za Iran pri Međunarodnoj kriznoj grupi, izjavio je da je ultimatum E3 zemalja "veoma ozbiljan".

U razgovoru za Radio Farda RSE-a, rekao je da Zapad sve više vjeruje da je ovaj mehanizam "poluga koja se ne smije izgubiti" kako bi se Iran natjerao da, u najmanju ruku, dozvoli međunarodnim inspektorima pristup svojim nuklearnim postrojenjima, a u najboljem slučaju, postigne dogovor sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Evropska trojka, poznata kao E3 (Francuska, Njemačka i Velika Britanija), insistira na povratku tima UN-ovih nuklearnih inspektora u Iran, djelimično kako bi spriječila Teheran da preoblikuje svoj nuklearni program nakon štete koju su nanijeli američki i izraelski napadi u junu.

Prema uslovima nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, Kina i Rusija, koje su tradicionalno podržavale Iran u pregovorima, nemaju ovlasti da blokiraju ponovno uvođenje sankcija. Iako rok za ponovno aktiviranje sankcija ističe u oktobru, Evropljani mogu odlučiti da ga odgode kako bi ostavili prostor za dodatne pregovore.

Iran već mjesecima upozorava protiv ponovnog uvođenja sankcija UN-a. Ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi izjavio je prošle sedmice za Le Monde da bi to imalo "isti učinak kao i vojni napad".

"Iz naše perspektive, takav potez bi označio kraj uloge Francuske i Evrope u pitanju iranskog miroljubivog nuklearnog programa", rekao je Araqchi.

SAD: 'Nema žurbe za dogovor'Dok Evropljani upozoravaju da vrijeme za postizanje sporazuma ističe, američki predsjednik Donald Trump ne vidi potrebu za brzim postizanjem novog dogovora.

Na konferenciji za novinare ove sedmice rekao je:

"[Iranci] bi željeli razgovarati. Ja ne žurim s razgovorima jer smo uništili njihova postrojenja", misleći na napade 22. juna na nuklearna postrojenja u Fordou, Isfahanu i Natanzu.

Trump tvrdi da su velika razaranja izazvana američkim i izraelskim napadima dala Washingtonu prednost, insistirajući da bi se svi eventualni pregovori s Iranom odvijali isključivo pod američkim uslovima, te ponovio svoj čvrst stav da "nema nuklearnog oružja za Iran".

Od kada je rat između Izraela i Irana zaustavljen američkim posredovanjem i prekidom vatre 24. juna, Trump je davao proturječne izjave o diplomatiji s Teheranom. Njegove izjave varirale su od tvrdnji da nema potrebe za novim sporazumom zbog stanja iranskog nuklearnog programa, do govora o mogućem "trajnom dogovoru" s Iranom.

Iranski i američki pregovarači trebali su se sastati u Oslu prošle sedmice, ali je sastanak odgođen, a novi datum još nije dogovoren.

Ponovno uvođenje sankcija? Samo neka pokušaju – ili ipak neReakcije medija na mogućnost ponovnog uvođenja sankcija UN-a su podijeljene. Neki su pojačali retoriku, dovodeći u pitanje opravdanost tog poteza, dok su drugi upozorili na moguće posljedice.

Konzervativni mediji, posebno u Iranu, umanjuju značaj sankcija.

List Khorasan opisao je aktiviranje mehanizma za ponovno uvođenje sankcija kao "evropsko samosabotiranje", tvrdeći da bi to dodatno učvrstilo status E3 zemalja (Francuska, Njemačka, Velika Britanija) kao pristrasnih aktera.

"Prijetnja ponovnim sankcijama više je priznanje političkog neuspjeha Evrope da igra nezavisnu i efikasnu ulogu na međunarodnoj sceni, nego pokazatelj odlučnosti", navodi list.

Sličan stav iznio je i konzervativni portal Jahan News, tvrdeći da evropske zemlje ne djeluju kao jedinstven blok i da svaka vodi različitu politiku prema Iranu, te da bi ponovno uvođenje sankcija samo "pogoršalo unutrašnje podjele" unutar EU.

Umjereniji mediji upozoravaju na posljedice ponovnog uvođenja sankcija UN-aUmjereniji mediji ističu ekonomske i političke posljedice kojima bi Iran mogao biti izložen ako se ponovo uvedu sankcije UN-a.

List Hammihan navodi da bi sankcije "narušile međunarodni kredibilitet Irana" i dale legitimitet američkim sankcijama protiv Teherana, za koje Islamska Republika već dugo tvrdi da su nelegalne.

U tekstu se tvrdi da, iako je Iran pod američkim ekonomskim sankcijama još od 2018. godine, sankcije UN-a bi sada bile "znatno ograničenije nego ranije". Ipak, dodaje se da bi one imale psihološki uticaj na društvo, što bi posljedično moglo uticati na vrijednost nacionalne valute.

List Shargh također upozorava da se ne smije potcijeniti uticaj sankcija, navodeći:

"Mehanizam za ponovno uvođenje sankcija nije samo ekonomska prijetnja, već i oblik savremenog hibridnog rata protiv Irana koji bi mogao uticati na nacionalnu sigurnost i stabilnost regije."