Dodik najavio pravne postupke protiv Schmidta i 'praćenje' visokog predstavnika
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske najavio je da će taj bosanskohercegovački entitet pokrenuti pravne postupke protiv odluka koje je donio visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt.
Dodik je sa rukovodstvom Republike Srpske održao konferenciju za novinare u Banjaluci, 17. jula nakon što je Schmidt donio odluke o isplati duga slovenačkoj firmi Viaduct od 56 miliona eura, te osiguranju novca za Centralnu izbornu komisiju BiH.
Dodik je na konferenciji za novinare najavio i da će potpisati nalog "za praćenje visokog predstavnika Christiana Schmidta i lidera Partije demokratskog progesa Branislava Borenovića" u narednih deset godina.
On je optužio i Evropsku uniju zbog odluke visokog predstavnika u BiH.
Schmit je nametnuo odluku prema kojoj će se dug prema "Viaductu" isplatiti iz putarina na gorivo i to iz dijela koji bi trebao biti uplaćen u budžet entiteta Republike Srpske.
Njegova odluka je došla nakon što se vlasti u BiH nisu mogle dogovoriti o načinu isplate duga, kojeg je napravio njen bh. entitet Republika Srpska.
Spor između Viaducta i države BiH je, jer je Vlada RS dala koncesiju Slovencima za izgradnju dvije manje hidroelektrane na rijeci Vrbas kod Banje Luke u novembru 2004. godine. Potom je entitetska vlada dodijelila 2013. godine koncesiju vlastitoj Elektroprivredi, nekoliko kilometara uzvodno i ugrozila slovenski projekt.
Nakon presude ICSID-a, arbitražnog suda u Washingtonu 2022. godine, Viaduct je pokrenuo postupke zapljenu državne imovine BiH u zemlji i inostranstvu radi namirenja duga, uključujući i sredstva Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA).
Zatražena je i ovrha nad imovinom Centralne banke BiH, odnosno njenom nepokretnom imovinom u više gradova u BiH.
Vlast u RS je kritikovala i Schmidtovu odluku da se obezbijedi novac Centralnoj izbornoj komisiji za uvođenje novih izbornih tehnologija.
Budući da u nacrtu budžeta za 2025. godinu, koji još uvijek nije usvojen, nisu bila predviđena ta sredstva, Schmidt je odlučio da se ona osiguraju iz dobiti Centralne banke BiH.
Ranije nametnutom odlukom iz jula 2024. godine, Schmidt je izmijenio Izborni zakon BiH čime je pokrenuto uvođenje skenera biometrijskih podataka birača i skenera glasačkih listića te ostale potrebne opreme.
Pilot projekt je proveden na lokalnim izborima iste godine.