Kurti izražava spremnost da Kosovo primi azilante odbijene od strane Britanije

Premijer Kosova u tehničkom mandatu, Albin Kurti, izrazio je spremnost da njegova zemlja primi tražioce azila koji su odbijeni od strane Ujedinjenog Kraljevstva, u zamjenu za podršku u oblasti sigurnosti.

Kurti, koji boravi u Londonu povodom Samita Berlinskog procesa, izjavio je u utorak za britanski dnevni list Times da "želimo pomoći Ujedinjenom Kraljevstvu".

"Smatramo to našom prijateljskom i političkom dužnošću. Imamo ograničene kapacitete, ali želimo pomoći, i dok razgovaramo, postoji redovna komunikacija između naših timova državnih službenika iz Ministarstva unutrašnjih poslova i pravnika o tome kako da ovaj proces učinimo što mirnijim i korisnijim za obje strane", naglasio je Kurti.

Dodao je da bi Kosovo, zauzvrat, željelo "dobiti prvenstveno podršku u oblasti sigurnosti, bilo kroz strateške sporazume, ili kroz opremu i projekte koje možemo realizirati".

"Naravno, želimo da kao zemlja imamo koristi, ali prije svega to smatramo našom dužnošću da vam pomognemo, jer ste vi nama mnogo pomogli i to nikada nećemo zaboraviti", istakao je on.

Prije nekoliko mjeseci, Vlada Kosova u tehničkom mandatu izrazila je spremnost da razgovara s Ujedinjenim Kraljevstvom o izgradnji centara za smještaj tražilaca azila koji su odbijeni od strane te zemlje.

Međutim, ovo je prvi put da otvoreno nudi konkretnu spremnost za takav potez, a Kurti je te komentare dao dan prije samita kojim će predsjedavati britanski premijer Keir Starmer, a na kojem će i sam učestvovati.

Ranije ove godine, organizacija Human Rights Watch (HRW) pozvala je Ujedinjeno Kraljevstvo i Evropsku uniju da ne koriste Balkan kao "skladište za migrante".

Michael Bochenek iz te organizacije rekao je u junu za Radio Slobodna Evropa da je Balkan postao meta takvih planova moćnijih država iz više razloga.

"Zemlje Balkana nemaju zaista užasan historijat kršenja ljudskih prava [u poređenju s drugim zemljama koje su korištene za takve planove, poput Ruande, Južnog Sudana, Libije]", rekao je on.

U posljednje vrijeme, Kosovo se složilo da primi 50 migranata iz trećih zemalja koji su boravili u Sjedinjenim Američkim Državama, dok se tokom oktobra Kosovo spominjalo kao moguća lokacija za smještaj zatvorenika iz Belgije.

U sličnom sporazumu koji je također izazvao kritike, 2022. godine Kosovo i Danska su se dogovorili o iznajmljivanju 300 zatvorskih ćelija u Kazneno-popravnom zavodu u Gnjilanu, za smještaj stranih zatvorenika koji će biti deportovani iz Danske nakon odsluženja kazne.

Zauzvrat, Kosovo će dobiti više od 200 miliona eura, koji će biti investirani u Kazneno-popravnu službu i projekte obnovljive energije.

Prvi zatvorenici iz Danske očekuje se da budu prebačeni u zatvor u Gnjilanu u prvoj polovini 2027. godine.

Ranije je Kosovo također primilo oko 1.900 afganistanskih državljana, koji su evakuisani iz Afganistana nakon povratka talibana na vlast 2021. godine.