Vance putuje u Armeniju i Azerbejdžan: SAD jačaju mir, trgovinu i strategiju kritičnih minerala
Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) JD Vance posjetiće Armeniju i Azerbejdžan kako bi ojačao mirovni sporazum uz posredovanje SAD‑a i unaprijedio strateški tranzitni koridor koji Washington vidi kao ključan za preoblikovanje trgovine, energetike i političkog uticaja na Južnom Kavkazu.
Vance će u Armeniju stići 9. februara, gdje će se fokus njegove posjete odnositi na trgovinu, investicije i infrastrukturu u regionu. U središtu posjete nalazi se inicijativa Trumpova ruta za međunarodni mir i prosperitet (TRIPP) – predloženi drumsko‑željeznički koridor dug 43 kilometra kroz Armeniju, koji bi povezao Azerbejdžan s njegovom eksklavom Nahčivan, ali i otvorio novu istočno‑zapadnu trgovinsku arteriju koja zaobilazi Rusiju i Iran.
Tranzitna ruta dio je mirovnog sporazuma postignutog uz posredovanje Washingtona u augustu 2025. između armenskog premijera Nikol Pashinyana i azerbejdžanskog predsjednika Ilham Aliyeva, s ciljem okončanja višedecenijskog rata između dvije zemlje.
"Vanceova posjeta trebala bi poslužiti kao potvrda posvećenosti SAD‑a realizaciji Trumpove rute", izjavio je za Radio Slobodna Evropa Joshua Kucera, viši analitičar za Južni Kavkaz u International Crisis Group. "Mnogi u regionu također će pratiti hoće li Vance signalizirati produbljivanje američkog angažmana u rješavanju konflikta."
Iako je uoči posjete objavljeno malo detalja, američki predsjednik Donald Trump naveo je krajem januara u objavi na društvenim mrežama da će Vanceova turneja "ojačati naše strateško partnerstvo s Azerbejdžanom, donijeti prelijep sporazum o miroljubivoj nuklearnoj saradnji s Armenijom, dogovore za naše velike proizvođače poluprovodnika te prodaju američke vojne opreme, poput pancira i čamaca, Azerbejdžanu – i još mnogo toga".
Mirovni sporazum ojačao je poziciju Washingtona u regionu u trenutku kada je ruski uticaj oslabljen u Bakuu i Jerevanu. Vanceov dolazak također se poklapa s drugim regionalnim dešavanjima – uključujući napetosti između SAD‑a i Irana usred mirovnih pregovora u Omanu te novu američku inicijativu za kritične minerale – za koje analitičari tvrde da su Južni Kavkaz stavili u neočekivano središte američkih političkih prioriteta.
TRIPP, koji bi mogao otvoriti nove trgovinske veze između Centralne Azije i Evrope, zaobilazeći Rusiju i Iran, također bi omogućio nove puteve za izvoz centralnoazijskih kritičnih minerala i metala na zapadna tržišta. To je bilo u fokusu samita održanog u novembru 2025. između Trumpa i lidera Centralne Azije.
"Značajno je što je upravo Vance na ovom putovanju", rekao je za RSE Joseph Epstein, direktor Yorktown Institute’s Turan Research Center u Washingtonu. "On predstavlja izolacionističkiji dio Bijele kuće, ali će na ovom putu zagovarati dogovore koji slabe ruski i iranski uticaj – a zajednička nit su kritični minerali."
Washington fokusiran na Južni KavkazVance će biti najviši američki zvaničnik koji je ikada posjetio Armeniju i prvi koji je posjetio Azerbejdžan još od dolaska bivšeg potpredsjednika SAD‑a Dick Cheney 2008. godine.
"Ovakvog angažmana SAD‑a u regionu nije bilo još od administracije George W. Busha, i tada je on uglavnom bio fokusiran na Gruziju", rekao je Epstein.
Cheney je te godine posjetio i Gruziju, dok je bivši američki predsjednik George W. Bush posjetio Tbilisi 2005. godine. Joe Biden je Gruziju posjetio kao potpredsjednik 2009. godine.
Sporazum iz augusta 2025., koji je Washington postigao s Aliyevim i Pashinyanom, uslijedio je nakon gotovo 40 godina sukoba Armenije i Azerbejdžana oko planinskog regiona Nagorno‑Karabakh.
Prema sporazumu, obje zemlje su se odrekle teritorijalnih pretenzija jedna prema drugoj, obavezale se da neće koristiti silu i da će poštovati međunarodno pravo. TRIPP je proizašao kao ekonomska komponenta tog šireg sporazuma, s ciljem jačanja mira kroz ekonomsku međuzavisnost i integraciju, ali i kao mehanizam izgradnje povjerenja.
TRIPP je također ponudio rješenje za ključno pitanje iz sporazuma o prekidu vatre iz 2020. godine – neometan tranzit Azerbejdžana do njegove eksklave Nakhchivan, uz zadržavanje suverenog nadzora Armenije nad teritorijom kroz koji ruta prolazi.
Do nedavno je bilo malo javnih informacija o načinu realizacije projekta, ali su američki državni sekretar Marco Rubio i armenski ministar vanjskih poslova Ararat Mirzoyan 13. januara objavili detaljan okvir.
Najavili su osnivanje nove kompanije za razvoj TRIPP‑a (TRIPP Development Company – TDC), koja će graditi početne dionice pruge i puta, pri čemu će Sjedinjene Američke Države imati kontrolni udio od 74 posto tokom prvih 49 godina. Nakon toga, ukoliko se projekat produži, američki udio bi iznosio 51 posto u narednih 50 godina.
"U regionu poput Kavkaza, čak i mala količina američke pažnje može imati značajan uticaj", rekao je Kucera.
Po završetku, TRIPP će se povezati s drugim infrastrukturnim projektima u Azerbejdžanu, Nahčivanu i Turskoj, te služiti kao važna tačka povezivanja sa Srednjim koridorom – trgovinskom rutom dugom 6.500 kilometara koja povezuje Kinu i Evropu preko Centralne Azije i Kavkaza, zaobilazeći Rusiju.
TRIPP bi također zaobišao Gruziju, čiji su odnosi sa SAD‑om i Evropom pogoršani posljednjih godina, nakon što je vladajuća stranka Gruzijski san zauzela sve izraženiji anti‑zapadni kurs, uz približavanje Rusiji i Kini.
Povezivanje mira i lanaca snabdijevanjaUoči Vanceove posjete, Armenija je također signalizirala da razmatra izbor američke kompanije za izgradnju novog nuklearnog reaktora koji bi zamijenio zastarjelu elektranu Metsamor, izgrađenu u sovjetsko vrijeme.
Iako se odluka ne očekuje prije 2026. ili 2027. godine, armenski ministar teritorijalne uprave i infrastrukture David Khudatyan izjavio je da će nova elektrana imati modularni dizajn – tehnologiju u kojoj se američke kompanije smatraju liderima.
To se uklapa u ciljeve američke politike pod Trumpovom administracijom, usmjerene na osiguravanje pristupa strateškim resursima Evroazije i integraciju metala i kritičnih minerala u američke lance snabdijevanja.
Dana 4. februara, Vance je predstavio planove za okupljanje američkih partnera u povlašteni trgovinski blok za kritične minerale, predlažući koordinirane minimalne cijene, dok Washington pojačava napore da smanji kinesku dominaciju nad materijalima ključnim za naprednu industriju.
Malo je pitanja koja su više oblikovala agendu Bijele kuće od povratka Donalda Trumpa na vlast nego kritični minerali – grupa od oko 50 mineralnih sirovina koje Američki geološki zavod smatra ključnim za nacionalnu i ekonomsku sigurnost SAD‑a. Među njima su i rijetki zemni elementi, 17 elemenata koji se koriste u svemu, od vjetroturbina i pametnih telefona do mlaznih motora borbenih aviona.
Predstavnici Armenije, Azerbejdžana i Kazakhstana bili su među 55 zemalja prisutnih na događaju u Washingtonu povodom pokretanja nove američke inicijative.
Eldaniz Gusseinov, šef istraživanja u firmi Nightingale Intelligence, izjavio je za RSE da bi TRIPP, otvaranjem zatvorene granice između Armenije i Azerbejdžana, doprinio tim širim ciljevima omogućavajući lakši transport centralnoazijskih minerala na zapadna tržišta.
"Logistika je ključno pitanje u svemu ovome", rekao je.
"Trenutno većina sirovina iz Centralne Azije ide prema Kini, ali TRIPP bi mogao stvoriti nove poticaje za ulaganja i ponuditi alternativne pravce."