Predsjednik hrvatskih antifašista u Jasenovcu: Borba se nastavlja
„Borba se nastavlja“, poručio je predsjednik hrvatskih antifašista Franjo Habulin, naglašavajući kako im je dužnost nastaviti borbu za demokratsku, civiliziranu, tolerantnu, europsku i antifašističku Hrvatsku. On je pred 2.000 okupljenih upozorio kako sustav danas mladima u najboljem slučaju nudi nepotpunu, a u najgorem potpuno iskrivljenu i falsificiranu sliku povijesti Drugog svjetskog rata na ovim prostorima.
Šaškor: U Jasenovcu opet odvojeni
Pojasnio je kako se to odnosi na teze da je ustaški pozdrav "za dom spremni" stari hrvatski pozdrav, preko priče da je ustaški poglavnik Ante Pavelić bio prisiljen fašistima ustupiti najveći dio jadranke obale i otoka, pa sve do - kazao je - monstruozne priče da je NDH prakticirala rasnu diskriminaciju i antisemitizam samo zato što su to od nje tražili nacisti.
"Laž do laži! Dok se te laži ponavljaju i to sve glasnije, mi smo obvezni ponavljati istinu. Možda se to zaista danas u nesretno podijeljenoj Hrvatskoj čini uzaludno, ali na dugi rok nije, baš kao što su u II. svjetskom rati antifašistički borci na čelu s maršalom Titom trijumfirali u borbi protiv nacifašizma i svih koji su ga podupirali. Taj trijumf antifašizma dio je povijesti koji se ne može krivotvoriti i iskrivljavati, ona će ostati ono što je - ostat će istina", naglasio je Habulin.
Predsjednik Srpskog narodnog vijeća i saborski zastupnik srpske manjine Milorad Pupovac podsjetio je zašto predstavnici onih koji su najbrojnije žrtve Jasenovca - Srba. Židova, Roma i hrvatskih antifašista treću godinu za redom zasrebno komemoriraju jasenovačke žrtve. „ Činimo to ne samo zbog toleriranja ustaškog pozdrava nego i zato što ulice i trgovi i dalje nose imena ustaških zločinaca, a ustaška stratišta i zločini svjesno se žele zaboraviti. Očekujemo da u sljedećoj godini zajedno sa svima, sa cijelim društvom zaustavimo taj pokušaj svjesnog zaborava ustaških zločina,“rekao je Pupovac koji je premijeru Andreju Plenkoviću zahvalio na pokušaju rješavanja problema, te neizravnokritizirao hrvatsku predsjednicuKolindu Grabar Kitarović zbog njezinog kontroverznog istupa u Argentini.
Potpredsjednik Hrvatskog sabora i zastupnik talijanske manjine Furio Radin zbog zdravstvenih tegoba nije nazočio komemoraciji, ali je uputio pismenu poruku u kojoj je izrazio uvjerenje da će ovaj skup još jednom skrenuti pozornost javnosti na strahovite žrtve stradanja koje su pripadnici srpskog, židovskog, romskog, hrvatskog i drugih naroda podnijeli tijekom režima NDH, samo zato što su bili drukčije nacionalnosti, vjeroispovijesti, rase ili političkog uvjerenja.
"Također, želim vjerovati da će svaki simbol zločinačkog ustaškog režima nestati iz Hrvatske za sva vremena", poručio je Radin.
Pilsel: Hrvati se trebaju ispričati za zločine ustaša
Na komemoraciji su sudjelovali i predsjednik oporbene Socijaldemokratske partije Hrvatske Davor Bernardić i potpredsjednik Sabora socijaldemokrat Siniša Hajdaš-Dončić. Bernardić je na novinarsko pitanje odbio komentirati najnovije Vulinove izjave oko Jasenovca, jer da ga – ne treba uzimati previše ozbiljno. „Neću komentirati bezvezne tipove iz srpske politike kojima je cilj podizanje nacionalnih tenzija u obje zemlje, dok građani i u Hrvatskoj i u Srbiji, iseljavaju i žive sve lošije. Takvi bezveznjaci neće dobiti moju pažnju“, poručio je predsjednik SDP-a.
Predstavnici židovske zajednice zasebnu su komemoraciju održali 15. travnja, predsjednica Grabar Kitarović posjetila je spomen-područje Jaenovac 20. travnja, a državna komemoracija na kojoj će biti predsjednici Sabora i Vlade Gordan Jandroković i Andrej Plenković održava se u nedjelju 22. travnja.
U četiri godine postojanja ustaškog logora Jasenovac u njemu je prema poimeničnom popisu koji se još uvijek dopunjuje i korigira ubijeno ili od zlostavljanja, bolesti i neljudskih uvjeta života stradalo preko 83.000 ljudi. Komemoracija se održava svake godine u travnju na spomen herojskog proboja šestotinjak preživjelih logoraša koji su na vijest da su sve logorašice iz ženskog dijela logora pobijene krenuli 22. travnja 1945. godine u proboj. Preživjelo ih je tek nešto više od stotinu.