Ministri vanjskih poslova Armenije i Azerbejdžana na sastanku u Moskvi
Azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev izjavio je da daje Armeniji “posljednju šansu” da riješi sukob oko sporne regije Nagorno-Karabah jer će njegova zemlja povratiti teritoriju “bilo mirom ili ratom”.
Govoreći u televizijskom obraćanju naciji 9. oktobra, u momentu kada su dvije zemlje započele svoje prve razgovore na visokom nivou nakon gotovo dvosedmičnih sukoba u i oko Nagorno-Karabaha, Aliyev je rekao da Baku daje Armeniji ”priliku da mirno riješi sukob”, iako nije spreman na ustupke Armeniji.
„Konflikt se sada rješava vojnim sredstvima, a sljedeća će biti politička sredstva“, upozorio je, rekavši da gotovo tri decenije međunarodnih pregovora „nisu urodili ni centimetrom napretka; nije nam vraćen ni centimetar okupiranih zemalja.”
Njegov govor uslijedio je u momentu kada su se ministri vanjskih poslova Azerbejdžana i Armenije spremali da započnu pregovore sa svojim ruskim kolegom Sergejem Lavrovom u Moskvi.
“Počelo je”, napisala je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova na Facebooku.
Ovo su prvi razgovori na visokom nivou od kada je prije dvije sedmice izbio sukob oko sporne regije Nagorno-Karabah. Sastanak u Moskvi pojačava nade da bi moglo doći do prekida vatre.
Sastanak dolazi nakon poziva predsjednika Rusije Vladimira Putina, koji je također pozvao na prekid vatre u spornoj regiji.
Francuska koja zajedno sa Rusijom i Sjedinjenim Državama predsjedava grupom koja posreduje u dugogodišnjem sukobu dvije zemlje, saopštila je da postoji šansa za postizanje primirja, ali da to nije sigurno.
Putin je “obavio veliki i intenzivan posao sa svojim kolegama iz Bakua i Erevana”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov.
“Obje strane su odgovorile. Ministri vanjskih poslova (Zohrab Mnatsakanian iz Armenije i Jeyhun Bayramov iz Azerbejdžana) na putu su za Moskvu i danas će započeti rad sa ruskim ministrom vanjskim poslova Lavrovom. Očekujemo da sastanak počne u 15 sati”, rekao je ranije Peskov.
Peskov je dodao da se Putin ne namjerava sastati sa ministrima.
Ruski predsjednik je ranije pokrenuo mogućnost postizanja pauze u borbama nakon serije razgovora sa azerbejdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevim i armenskim premijerom Nikolom Pašinjanom, naveli su iz službe za medije Kremlja, 8. oktobra.
Iz ureda francuskog predsjednika je rečeno da se Armenija i Azerbejdžan približavaju “primirju” kojim bi okončali borbe, a očekuje se da će uskoro biti postignut sporazum.
“Krećemo se prema primirju večeras ili sutra, ali ono je i dalje krko”, saopštili su iz ureda francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
Najnoviji sukobi azerbejdžanskih i armenskih snaga zbog Nagorno-Karabaha izbili su 27. septembra. Borbe, koje su uključivale upotrebu teške artiljerije, ratnih aviona i dronova, nastavljene su uprkos brojnim međunarodnim pozivima na prekid vatre.
Posljednji napadi označavaju najveću eskalaciju višedecenijskog sukoba od kada je 1994. godine dogovoren prekid vatre.
Jerevan i Baku međusobno se optužuju za širenje neprijateljstava izvan Nagorno-Karabaha i za napade na civile. Desetine civila s obje strane su ubijeni u napadima.
Vojska Nagorno-Karabaha kaže da je od 27. septembra ubijeno 350 njihovih vojnika. Azerbejdžan, iza kojeg stoji Turska, nije pružio detalje o svojim vojnim gubicima.
Nagorno-Karabah je međunarodno priznat kao dio Azerbejdžana. Ali od kada je 1994. dogovoren prekid vatre, ova regija se nalazi pod kontrolom etničkih Armenaca.