Novi sukobi u Nagorno-Karabahu, dan nakon razgovora u Washingtonu
Novi sukobi između Azerbejdžana i jermenskih snaga oko Nagorno-Karabaha izbili su samo dan nakon razgovora u Washingtonu, javio je Reuters.
Azerbejdžansko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su u toku borbe u i oko Nagorno-Karabaha.
Lokalni zvaničnici optužili su azerbejdžanske snage za granatiranje zgrada u Stepanakertu, najvećem gradu u regionu, što je Baku negirao.
Američki državni sekretar Majk Pompeo (Mike) sastao se 23. oktobra odvojeno sa ministrima spoljnih poslova Azerbejdžana i Jermenije u novom pokušaju da okonča gotovo mjesec dana krvoprolića.
Azerbejdžanske snage navode da su postigle teritorijalne dobitke, uključujući potpunu kontrolu nad granicom sa Iranom, što Jermenija negira. Jermenska administracija Nagorno-Karabaha kaže da su njene snage odbile napade.
Azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev (Aliyev) rekao je za francuski list Le Figaro da je Azerbejdžan spreman da pregovara, ali je za nastavak neprijateljstava optužio akcije Jermenije.
"Spremni smo da stanemo i danas. Ali, na nesreću, Jermenija je grubo prekršila prekid vatre. Ako se ne zaustave, ići ćemo do kraja s ciljem oslobađanja svih okupiranih teritorija", rekao je Alijev.
Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) rekao je da je o tom pitanju postignut "dobar napredak", ali nije obrazložio, a odbio je da kaže da li je razgovarao sa liderima bilo koje zemlje.
Pompeo je uoči razgovora rekao da se nada da će se naći "pravi put naprijed".
Ali jermenski premijer Nikol Pašinjan (Pashinyan) rekao je da u ovoj fazi ne vidi nikakvo diplomatsko rješenje sukoba, a Alijev je perspektive mirovnog sporazuma opisao kao "veoma udaljene".
Na pitanje kako su protekli njegovi razgovori, jermenski ministar spoljnih poslova Zohrab Mnacakanijan (Mnatsakanyan) rekao je novinarima "vrlo dobro" prilikom izlaska iz američkog State Departmenta i dodao da će se nastaviti rad na prekidu vatre.
Svjetske sile žele da spriječe širi rat koji bi uključivao Tursku, koja je izrazila snažnu podršku Azerbejdžanu, i Rusiju, koja ima odbrambeni pakt sa Jermenijom.
Pet stvari koje treba znati o Nagorno-Karabahu
Ko se bori u Nagorno-Karabahu i zbog čega?
Prije pregovora u Washingtonu, turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) rekao je novinarima u Istanbulu da se nada da bi Moskva i Ankara mogle zajedno da rade na rješavanju sukoba.
Razlike oko sukoba dodatno su zaoštrile odnose između Ankare i njenih saveznika u NATO-u, dok je Pompeo optužio Tursku da podstiče sukob naoružavanjem azerbejdžanske strane. Ankara negira da postiče konflikt.
Oko 30.000 ljudi je ubijeno u ratu oko Nagorno-Karabaha 1991-94. godine.
Jermeni enklavu smatraju dijelom svoje istorijske domovine, dok je Azerbejdžan smatra nezakonito okupiranom zemljom koja mora biti vraćena pod njihovu kontrolu.