Istraživanje Pravnog fakulteta i UNICEF-a: Djeca u Hrvatskoj zadovoljna životom

Djeca se u Hrvatskoj osjećaju sigurno, zadovoljna su svojom obitelji, prijateljima i domom, dok najniže procjenjuju zadovoljstvo pojedinim aspektima školskog života, iako je najveći postotak učenika zadovoljan školom. S dobi pada razina ugodnog i raste razina neugodnog raspoloženja, a pada i kvaliteta vršnjačkih odnosa te procjena ukupne dobrobiti.

To su zaključci  istraživanja „Subjektivna dobrobit djece u Hrvatskoj”  koje je na 3.507 djece  u dobi od 8, 10 i 12 godina proveo Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Uredom UNICEF-a za Hrvatsku.

„Istraživanje subjektivne dobrobiti djeteta je važno jer se ona odnosi na  doživljaje i emocije djeteta vezano uz njegov život. A to je važno, jer iz ranijih istraživanja znamo da je nekada doista mnogo važnije kako se dijete osjeća u školi, nego koliko škola ima stručnih suradnika, da je puno važnije kako dijete doživljava vršnjačke odnose, nego ima li škola naljepnicu 'Škola s nultom tolerancijom na nasilje',“ kazala je voditeljica istraživačkog tima Marina Ajduković s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Čak 90% desetogodišnjaka,  te 80% osmogodišnjaka i dvanaestogodišnjaka u Hrvatskoj izrazito je zadovoljno svojim životom, više od 90% djece osjeća se sigurno kod kuće, no između 5% i 9% djece ne osjeća se sigurno na putu do škole, 11% učenika 6. razreda smatra da Hrvatska baš nije sigurna zemlja, a zadovoljstvo osjećajem sigurnosti u školi pada s dobi.

Više od 90% djece zadovoljno je svojim domom, no čak 42% osmogodišnjaka često osjeća zabrinutost zbog materijalne situacije u obitelji. Više od 96% djece zadovoljno je svojim obiteljima, no 7% do 8% djece tvrdi da s obitelji nikad ne razgovara i ne zabavlja se ili da to čini rijetko.  Oko 90% djece zadovoljno je svojim prijateljima, no kvaliteta vršnjačkih odnosa i učestalost druženja izvan škole opada s dobi.  Devedeset  posto učenika drugog, 88% učenika četvrtog i 76% učenika šestog razreda zadovoljno je time kako im je u školi, a s dobi opada i razina zadovoljstva stvarima koje uče u školi, drugom djecom u razredu te pozitivnim doživljavanjem nastavnika, navodi se u  zaključcima istraživanja. 

Profesorica Ajduković  kazala je da se komparacijom rezultata hrvatskog istraživanja sa onima u četrdesetak zemalja gdje se istraživalo po istoj metodologiji međunarodnog projekta „Svjetovi djece“  pokazalo  da su djeca u 2. i 4.  razredu u Hrvatskoj među djecom koja su najzadovoljnija sa školom, ali  kada dođu u 6. razred, oni su u donjoj polovici.  „To je jedan strašan pad koji je važan, jer pokazuje  da niži razred osnovne škole i razredna nastava čine jedan 'sigurni balon' djeci. Onoga trenutka kada prelaze u predmetnu nastavu, nešto se događa. Ne samo da su oni veći, nego su nezadovoljniji u  usporedbi na svoje vršnjake,“ kazala je.

Drugi je problem što  sa porastom dobi sve više raste udio relacijskog nasilja u vršnjačkom nasilju, tj. onog u kojem gdje jedna grupa djece isključuje drugu, gdje su pogotovo pogođene djevojčice. Ona apelira da se u osnovne škole vrati programe suzbijanja nasilja u vršnjačkom okruženju, koje je pred više od 10 godina razvio ured UNICEF-a u Hrvatskoj, ali ih resorno ministarstvo nije preuzelo, pa je program odumro.

„To je ujedno i prilika da učimo djecu građanskom odgoju.  Mi se sada  čudimo kako netko sa 17,19 ili 20 godina napravi nešto što je vrlo nasilno,  što je vrlo isključivo, što je govor mržnje…  Ako se mi kroz školu sustavno krenemo baviti s time da je nasilje  suprotstavljeno  kulturi poštivanja različitosti, ne isključivanja nego uključivanja, onda će ti programi polučiti i neposredne i dugoročne rezultate,“ zaključila je profesorica Ajduković.

Zamjenica pravobraniteljice za djecu Maja Gabelica Šupljika kazala je kako je „iz perspektive pravobraniteljice za djecu važno da svi odrasli budu osjetljivi na poruke ovoga istraživanja: kako na one visoke postotke koje govore o zadovoljstvu djece, tako i na onaj postotak koji govori o djeci koja nisu sretna, ne osjećaju se sigurno na putu do škole i ne osjećaju se dobro u školi. Jer ni jedno dijete ne smije biti zaboravljeno niti isključeno iz naše brige,“ poručila je.

Najavljeno je  uvođenje novog sveučilišnog kolegija o subjektivnoj dobrobiti djece na kojem rade Unicef i Pravni fakultet, koji će biti dostupan studentima svih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.