Incko pred Vijećem sigurnosti UN: Sve neproduktivniji odnosi političkih lidera u BiH

„Pandemija je otkrila dugogodišnje probleme u Bosni i Hercegovini (BiH), u kojima su određeni političari slijedili svoje političke podjele nauštrb jedinstvene borbe za suzbijanje širenja virusa i njegovog uticaja na ekonomiju“, naveo je Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko (Inzko) u svom izvještaju koji je 5. novembra predstavio Vijeću sigurnosti UN-a.

Navodi kako kriza opet razotkriva ogromnu zavisnost zemlje od međunarodne pomoći, 'koja naglašava neuspjeh određenih nacionalističkih političkih elita da se usredsrede na politiku i pitanja koja su zaista važna građanima zemlje'.

Incka posebno brinu, odnosi političkih lidera u BiH 'koji su sve više antagonistični i neproduktivni'.

„Pored ostalih pitanja, postoje kontinuirane prijetnje secesijom, blokade državnom nivou i na nivou Federacije (Federacija BiH, jedan od dva eniteta u BiH op.a) kao i prevelika nefleksibilnost na određenim pozicijama, od kojih nijedna ne doprinosi pomicanju zemlje naprijed ili poboljšanju života njenih građana.“, napisao je Incko u Izvještaju.

Riječ je o 58. redovnom šestomjesečnom izvještaju koji Incko podnosi generalnom sekretaru UN-a o statusu provedbe mira u BiH, a izvještaj pokriva period od 16. aprila do 15. oktobra ove godine.

Incko je podsjetio i na to da se BiH kreće kroz još jedan izborni ciklus, a da rezultati opštih izbora održanih u oktobru 2018. još uvek nisu u potpunosti sprovedeni.

„Nova Vlada Federacije nije imenovana više od dvije godine, a Vlada Federacije iz prethodnog mandata još uvek sjedi, zajedno sa prethodnim predsjednikom Federacije i potpredsjednicima, a isto važi i za vlade u Hercegovačno-neretvanskom kantonu i Kantonu 10“, navodi Incko u svom izvještaju.

Osvrćući se na period uoči početka predizborne kampanje, za lokalne izbore koji će u BiH biti održani 15. novembra, Incko je rekao da se 'već ponovo odlikuje podijeljenom, negativnom retorikom koja produbljuje postojeće podjele i sve otežava pomirenje u Bosni i Hercegovini'.

Tokom procesa organizovanja izbora, Centralna izborna komisija BiH (CIK) se 'suočila sa brojnim politički motivisanim opstrukcijama nekih institucija i/ili njihovih direktora', navodi on i ocjenjuje da je, uprkos svim izazovima, Komisija bila uspješna u pripremama za izbore i pokušaju da smanji rizike od izbornih malverzacija.

Incko piše kako podržava napore CIK-a u tom pogledu.

Također se u izvještaju osvrnuo i na sve veći priliv migranata i izbjeglica u BiH, te naveo da 'visoko oprečne pozicije' onemogućavaju da se zemlja efikasno nosi sa sigurnosnim i humanitarnim aspektima.

„Dok je Federacija generalno domaćin najvećem broju izbeglica i migranata, Republika Srpska i dalje odbija uspostavljanje prihvatnih centara na svojoj teritoriji i takođe aktivno prevozi pojedince koje identifikuju kao izbeglice ili migrante do međuentitetske granične linije.“, napisao je Incko u svom Izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a.

On kaže kako je dužan izvijestiti da i 25 godina od potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir, 'još uvek postoje neke vrlo negativne političke tendencije u Bosni i Hercegovini koje potencijalno predstavljaju ozbiljan rizik po mir i stabilnost'.

„Poslije decenije pozitivne reintegracije, dinamika u zemlji se promenila i političke snage pokušavaju unazaditi reforme i napredak. Nažalost, aktuelne politike imaju tendenciju da zloupotrebljavaju pozitivne procese, kao što je integracija Evropske unije, kako bi se ostvarili politički ciljevi, navodi se u izvještaju.

Incko navodi da je 'sada, više nego ikada, vrijeme da pozovemo političke lidere jednim glasom da ostave po strani svoje razlike i usredsrede se na ujedinjenje' u interesu trajnog mira i stabilnosti.

Incko pred UN-om: Usred pandemije BiH bez usvojenog državnog budžeta

HNS odbacio Inckov izvještaj

Hrvatski narodni sabor (HNS) koji okuplja stranke s hrvatskim predznakom u Bosni i Hercegovini (BiH) odbacio je u četvrtak uveče navode sadržane u 58. izvještaju visokog predstavnika Valentina Incka podnesenom Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) o implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma, ocjenjujući ih kao neistinite.

"Istodobno, HNS apelira na propuste u iznošenju činjenica o politikama koje, javnim i agresivnim djelovanjem, rade na urušavanju temeljnih odrednica Bosne i Hercegovine i gaženju prava konstitutivnih naroda", saopšteno je iz Ureda za informisanje HNS-a.

Takođe se ocjenjuje da se Dejtonski mirovni sporazum narušava brojnim izazovima a posebno „karakteriziranjem hrvatskoga naroda manjinom, najavama bošnjačkih stranaka o kršenju Dejtonskog sporazuma na štetu Hrvata na općim izborima 2022, nelegalnim i nelegitimnim sazivom Središnjeg izbornog povjerenstva, ignoriranjem nelegitimnosti člana Predsjedništva BiH,prešućivanjem politike SDA koja relativizira i priječi implementaciju sporazuma o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH te politikama mržnje prema Hrvatima i opstruiranjem ustavno-zagarantiranih prava konstitutivnih naroda“, stoji u javnoj objavi HNS-a.

HNS BiH podsjeća da se visokom predstavniku članom II Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma u zadatak stavlja praćenje provođenja Mirovnog sporazuma te naglašava da „visoki predstavnik, koji u svom mandatu treba djelovati nepristrano, mora uvažavati demokratski izražena stajališta jednakopravnih konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine“.