Pitali smo Mostarce pred izbore čemu se nadaju

Dvadesetpetogodišnji Adnan iz Mostara je već nekoliko godina nezaposlen. Kaže kako nije optimističan da će u skorije vrijeme naći posao.

“Gdje god da pogledate bilo na društvenim mrežama ili uživo samo spominju ekonomija, ekonomija, ali niko nije rekao ništa konkretno. Na primjer, niko ne kaže da će se recimo fabrike otvarati. U Mostaru i okolini nema ni jedne fabrike koja zapošljava 100 ljudi, a skoro svaka druga firma je pred gašenjem”, kaže Adnan za Radio Slobodna Evropa (RSE).

U Mostaru, gradu na jugu Bosne I Hercegovine, živi oko stotinu hiljada stanovnika. Prema podacima Službe za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), jednog od deset kantona u Federaciji BiH, iz oktobra, više od 15 hiljada građana u Mostaru je nezaposleno.

Mostar je turističko mjesto u Hercegovini i najvećim dijelom građani u tom gradu žive od ove grane privrede. Pandemija korona virusa uzrokovala je velike gubitke.

Od marta do danas zabilježeno je 90 posto turističkih posjeta manje, nego u istom periodu 2019. godine.

Dževad Pašić, ugostitelj iz Mostara, kaže za RSE kako su mali poduzetnici na rubu egzistencije. Mnogi su, navodi, morali zatvoriti radnje, a izlaz iz trenutne situacije ne vide.

“Mi smo stvarno na rubu i živaca i finansija, ne možemo raditi, nema turista, nema nikoga. Ljudi se sada i boje ulaziti unutra, evo vidite kakva je situacija, svaki dan sve više zaraženih. Ja lično imam i stambeni kredit, koji ne mogu plaćati. Evo banka mi ponovo izlazi u susret zamrzavajući plaćanje na par mjeseci, ali šta dalje”, pita se Pašić.

No, Mostar je po nečemu drugom oborio rekorde. Poslije 12 godina u tom gradu 20. decembra biće održani izbori.

Zašto izbora nije bilo 12 godina?

Lokalni izbori u Mostaru su posljednji put održani 2008. godine. Od tada do danas stranke na vlasti u tom gradu - SDA i HDZ BiH - nisu se mogle dogovoriti oko novih izbornih pravila, a nakon što je Ustavni sud BiH 2010. godine poništio posebna izborna pravila koje je nametnuo Ured visokog predstavnika (OHR) 2004. godine.

Lideri Lideri Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) Bakir Izetbegović i Dragan Čović potpisali su u Mostaru 17. juna Sporazum o Mostaru.

Nakon toga izmjene Izbornog zakona BiH koje se odnose na izbore u Mostaru usvojene su u Parlamentu BiH.

Najavljena predizborna kampanja u znaku ekonomije

Predizborna kampanja za mostarske lokalne izbore počela je u petak, 20. novembra, kada su predstavljene dvije koalicije.

Prva je "Koalicija za Mostar 2020", koju čini pet stranka na čelu sa Strankom demokratske akcije (SDA). Druga je "Ostajte ovdje – zajedno za naš Mostar" koju čine vodeće partije bh. Srba: Savez nezavisnih socijaldemorata (SNSD), partija člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, i Srpska demokratska stranka (SDS). Traća izborna opcija je "Bh. blok" u kom su Naša stranka i Socijaldemokratska stranka.

HDZ (Hrvatska demokratska zajednica) je jedina politička partija koja će samostalno učestvovati na izborima i svoj program su predstavili u nedjelju, 22. novembra. Sva tri 'bloka' u prvi plan stavljaju ekonomiju Mostara.

HDZ BiH predstavio kandidate za izbore u Mostaru

Predizborna kampanja, konačno

Dževad Pašić, iako nije čuo još ništa o predizbornim programima, se nada da će nova vlast u Mostaru imati sluha da uvede odgodu plaćanja kirija za poslovne prostore, kao i ostalih nameta, dok se situacija sa pandemijom ne stabilizuje.

Slično razmišlja i predsjednik Udruženja za poduzetništvo i posao "LiNK", iz Mostara, Tomislav Majić.

“Mostar je u zadnje dvije tri godine u proizvodnim djelatnostima izgubio više od 3.000 radnih mjesta. U ovoj godini zbog COVID-a, a prije toga zbog lošeg upravljanja kompanijama i nebrige vlasti o poduzetništvu”, kaže za RSE Majić.

On smatra kako bi se moglo pomoći poduzetnicima ukoliko bude postojala iskrena volja i namjera vlasti koja bude formirana nakon lokalnih izbora, navodeći da u Bosni i Hercegovini ima pozitivnih primjera koje bi buduće gradske vlasti Mostara trebalo da slijede.

“Imamo primjer Općine Tešanj koja je napravila poslovne zone i uvela stimulativne mjere, pa su usluge iz općine za poduzetništo jako niske, čak, neke i besplatne. Na taj način se razvila lokalna ekonomija, tako da Tešanj ima više uposlenih u svojim poslovnim zonama, više nego što ima stanovnika. I Mostar je mogao odavno prepisati ovaj primjer", kaže za RSE Majić.

Šta nudi SDA?

"Koalicija za Mostar 2020" koju čini pet političkih stranaka (Stranka demokratske akcije, Savez za bolju budućnost, Demokratska fronta, Stranka za BiH, Bosansko-patriotska stranka) naznačila je u program kako je prvobitno neophodno reformisati javnu upravu Grada Mostara, a potom napraviti i reviziju budžeta.

Predsjednik Gradskog odbora SDA Mostar Salem Marić kaže za RSE da je jedan od prvih zadataka, ukoliko osvoje vlast, provedba reforme lokalne uprave.

Potom će, kako kaže, raditi na popuni budžeta, kako bi u drugoj fazi mogli raditi na otvaranju radnih mjesta.

“Smatramo da je neophodno izraditi strategiju kojom se određuje smjer razvoja Grada Mostara u smislu infrastrukturnog uređenja i privrednog ekonomskog razvoja i to bi bila osnova za planiranje budžeta za svaku narednu godinu”, pojašnjava Marić.

Prvi čovjek SDA u Mostaru ističe i kako treba preispitati i odluke koje je donijelo Gradsko vijeće Mostara, a tiču se smanjenja ili povećanja dadžbina, jer je Mostar do sada imao najniže cijene zakupa poslovnih prostora koji su u vlasništvu Grada.

Jedna od ideja je i da se omogući plaćanje svih neplaćenih obaveza, parafiskalnih nameta prema fizičkim licima, pravnim i privrednim subjektima u mjesečnim ratama.

Šta nudi HDZ?

I HDZ, dugogodišnji koalicioni partner SDA u Mostaru, u prvi plan ističe ekonomski oporavak.

Vlatko Marinović, iz HDZ BiH za RSE kaže da je ta stranka svojim sloganom svim glasačima poručila: “Investicije, gospodarstvo, radna mjesta”.

“Ekonomija je očigledno svima nešto što je zajedničko u svim programima. Iz naše perspektive, to bi moralo biti stvaranje uvjeta za investicijske aktivnosti domaćih i stranih investitora kao glavnog pokretača gospodarskog razvoja i stvaranja radnih mjesta, poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva, olakšano registriranje poslovnih subjekata”, kaže Marinović.

Šta nude ostali?

Bh. blok koji čine SDP i Naša stranka, pak, podsjeća da se novac iz budžeta Mostara nepotrebno rasipa na dupliranje preduzeća, kao što su tri komunalna (podijeljena po nacionalnom ključu) i niz sličnih primjera za koje predlažu ujedinjenje i fukcionalniji rad.

“Imajući u vidu da Mostar veliki dio novca prihoduje od turizma, jer su vladajuće elite uništile sve fabrike posljednjih 15 godina, očekujemo pad budžeta koji je dodatno deficitaran zbog pandemije korona virusa. To će nas natjerati da racionaliziramo budžet i da sva sredstva usmjerimo, prije svega, u pomoć obrtnicima i malim poduzetnicima kako bi se oporavili od posljedica pandemije”, kaže nosilac liste Bh. bloka Arman Zalihić.

O čemu će se glasati?

U Gradsko vijeće Mostara biraće se 35 vijećnika iz 7 izbornih jedinica. Od toga je šest gradskih područja sa centralne gradske liste.

Kako je Mostar dobio izbore?

Kampanja traje do 19. decembra do 7 sati ujutro kada počinje izborna šutnja.

Za lokalne izbore u Mostare prijavilo se 47 političkih subjekta.

CIK BiH: Za izbore u Mostaru prijavilo se 47 političkih subjekata