Odlaskom Eliota Engela Kosovo gubi jaku podršku u Kongresu
Priredio Gojko Veselinović
Kosovo će izgubiti najjaču podršku u američkom Kongresu kada zastupnik Eliot Engel napusti Kapitol Hil (Capitol Hill) u januaru nakon više od tri decenije na funkciji.
Engel, demokrata, predstavlja dijelove Bronksa (Bronx) dijela Njujorka (New York) sa velikim brojem i politički aktivnim albanskim stanovništvom. Od 1989. godine bio je glavni u Kongresu za prikupljanje podrške za priznavanje nezavisnosti Kosova od Srbije koja se desila 2008. godine.
Njegova podrška Kosovu tokom decenija učinila ga je slavnim u većinski etnički albanskoj republici, koju je prepoznalo oko 115 zemalja svjeta.
Kosovo je imenovalo ulicu i autoput u čast Engela, pa čak izdalo i poštansku marku sa njegovim likom.
Suprotno tome, on je postao kontraverzna ličnost u Srbiji, koja još uvek odbija da prihvati gubitak svoje bivše pokrajine i lobira protiv njenog priznanja od strane međunarodne zajednice.
Ali, Engelov odlazak iz Zastupničkog doma, gde je nedavno predsjedavao Odborom za spoljne poslove donjeg doma, možda neće biti povod da se Srbija raduje.
Razlozi za povlačenje
Engel (73) je rekao da se ne planira povući nakon iznenađujućeg poraza od direktora škole u demokratskim predizborima ovog ljeta. Rekao je da su ga pitali želi li biti ambasador ili podsekretar u administraciji Džoa Bajdena (Joea Bidena) i da razmatra svoje mogućnosti, postavljajući pitanje hoće li možda i dalje uticati na američku politiku na Balkanu.
"Postoji puno različitih stvari koje bih mogao raditi ... Trenutno neću donositi nikakve odluke, ali, znate, razmišljam o tome", rekao je za Vašington Egzeminer (Washington Examiner) početkom decembra. "Možda da radim nešto u administraciji .... Neki ljudi su predložili da bi možda mogao biti ambasador."
Balkanska strast
Iako Engel ne otkriva karte u vezi sa svojim budućim planovima, nedavno je pokazao gdje su interesi njegove politike tokom jednog od njegovih posljednjih saslušanja u Odboru za spoljne poslove.
"Nisam znao da ću razviti strast prema malom kutku Evrope zvanom Balkan", rekao je Engel 8. decembra, na početku saslušanja koje je sazvao kako bi dao preporuke dolaznoj Bajdenovoj administraciji o politici u regiji.
"Nekoliko puta sam putovao u sve zemlje zapadnog Balkana, susreo se sa toliko vođa sa raznih strana i zavolio bogatu raznolikost kultura, etničkih grupa i religija", rekao je Engel
"Ali, nijedno mjesto nije dirnulo moje srce više od Kosova", rekao je u uvodu izlaganja koje se često doticalo njegove vodeće uloge u američkoj politici prema Balkanu tokom decenija.
Engelova odluka da održi raspravu o dijelu Evrope koji rijetko zauzima naslove u Sjedinjenim Državama u njegovim odlazećim danima u Kongresu, usred neposrednih zabrinutosti zbog nacionalne sigurnosti poput Kine, Rusije, Irana i Sjeverne Koreje bila je vrijedna pažnje, rekli su pojedini analitičari.
"Saslušanje je trebalo da zacementira Engelovo naslijeđe na Balkanu, posebno u odnosu na Kosovo", rekao je Den Vajdič (Dan Vajdich), koji je pokrivao Evropu i Evroaziju za Senatski komitet za spoljne odnose, a sada savjetuje Privrednu komoru Srbije o privlačenju američkih investicija u Srbiju i zapadni Balkan.
Đurđević: SAD uspele da ožive proces između Kosova i Srbije
Engel je ušao u Kongres baš u trenutku kad se Jugoslavija nasilno raspadala po etničkim linijama i kroz svoje mjesto u Odboru za vanjske poslove uronio je u brojne regionalne sporove, stekavši na kraju reputaciju balkanskog stručnjaka.
Bio je među prvim američkim zakonodavcima koji su 1998. godine pozvali administraciju Bila Klintona (Bill Clinton) da interveniše kako bi zaustavili jugoslovenske i srpske snage na Kosovu i bio je najistaknutiji zagovornik u Kongresu za američko priznanje nezavisnosti zemlje deceniju kasnije.
Engel se nastavlja boriti za pravdu za braću Bytyqi, trojicu Amerikanaca albanskog porjekla koji su se borili na strani kosovskih pobunjenika, a koje je nakon zarobljavanja ubila srpska policija 1999. godine. Njihove ubice do danas nisu procesuirane.
"Kao što svi znate, Elijot (Elliot) je bio najveći borac za Kosovo u Kongresu Sjedinjenih Država", rekao je predstavnik Kevin Mek Karti (Kevin McCarthy) republikanac iz Kalifornije, pripadnik manjine u Odboru za spoljne poslove, na saslušanju Predstavničkog doma 8. decembra.
Da li su u izgledu buduće misije?
Obzirom da Engel vjerovatno gleda na mjesto ambasadora, neki su nagađali da li bi balkanska uloga mogla biti među kartama odlazećem zakonodavcu.
Postavljanje na Balkanu vjerojatno će se otvoriti početkom 2022. godine, dok američki ambasadori na Kosovu i u Bosni i Hercegovini dosegnu tipično trogodišnje ograničenje roka za službu u nekoj zemlji.
Bajdenova administracija takođe može imenovati posebne izaslanike u regionu, uključujući i za pregovore između Srbije i Kosova.
Vašington je i dalje usredsređen na rješavanje neriješenog spora između Srbije i Kosova oko njegovog priznanja, što bi otvorilo vrata za obe zemlje da se približe članstvu u EU, a potencijalno čak i NATO-u.
Vašington se takođe zalaže za ustavnu reformu u Bosni i Hercegovini sa ciljem održavanja njenog teritorijalnog integriteta usred prijetnji odcjepljenjem Republike Srpske, bosanskohercegovačkog entiteta sa većinskim srpskim stanovništvom.
Iz Engelovog kabineta nisu odgovorili na zahtjeve RSE da da odgovore na pitanja da li je zainteresovan za mjesto ambasadora i da li je imenovan za specijalnog izaslanika na Balkanu.
Ronald Nojman (Ronald Neumann), predsjednik Američke akademije za diplomatiju i bivši američki ambasador, rekao je za RSE da je izglednije da će neko u rangu Engelovog ugleda biti postavljen da vodi veliku ambasadu u zapadno-evropskoj prijestonici poput Londona ili Berlina, nego na nižu poziciju u balkanskom regionu.
Kakve reakcije iz Srbije treba očekivati?
Jelena Milić, direktorica Centra za evroatlantske studije u Beogradu, rekla je da će Srbija na to gledati kao na neuspjeh, ako Engel bude uključen u mirovne pregovore Srbije i Kosova, zbog njegovih bliskih veza sa Prištinom. Iz istog razloga, ona takođe sumnja da će on pozitivno uticati na regionalna pitanja ako bude imenovan za ambasadora na Kosovu ili u Bosni i Hercegovini.
"Engel ne bi bila dobra vijest za pregovore između Prištine i Beograda," rekla je. "Postao je previše pristrasan, previše jednostran i potpuno je van veze sa onim što se događa na terenu u Srbiji. I dalje gleda na Srbiju kroz prizmu devedesetih", rekla je Milić
Milić je istakla kako saslušanje u Domu 8. decembra to pokazuje.
Engel je naglasio neke nedostatke Srbije, uključujući njen neuspjeh u procesuiranju ratnih zločinaca, nazadovanje demokratije za vrijeme predsjednika Aleksandra Vučića i bliske vojne veze zemlje sa Rusijom. Zakonodavac je takođe kritikovao trenutnu američku politiku prema Kosovu koja ide u prilog Srbiji.
"Prečesto imamo posla sa Kosovom kao izdankom dijaloga sa Srbijom. Podržavamo naše bilateralne veze do te mjere da mi, Sjedinjene Države, ograničavamo izbore Kosova da ne bismo vrijeđali Beograd", rekao je Engel.
Mnogi analitičari za Balkan u Sjedinjenim Državama kažu da je Engel sa pravom naglasio ta pitanja.
Ali Milić smatra da je Engel iskrivio percepciju Srbije i nije priznao neke "pozitivne promjene" koje su se dogodile tokom godina, navodeći poštovanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine i ono što je nazvala "saradnjom" sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), uprkos tome što Beograd nije Hagu izručio osumnjičene za zločine.
Takođe, rekla je kako je Engel umanjio značaj stradanja 2.000 Srba tokom rata na Kosovu 1999. godine.
Vajdič (Vajdich) je rekao da Engelovi komentari čine "politički teškim" političarima u Beogradu da se zalažu za jače veze sa Sjedinjenim Državama, a Rusija ih koristi u propagandne svrhe za izgradnju podjele između Srbije i Zapada.
"Ruska poruka je da vas Amerika nikada neće prihvatiti i sve do čega joj je stalo je Kosovo. I to odjekuje kod prosječnog Srbina", rekao je.
Nojman (Neumann) je rekao da bi srpska opozicija Engelu bila "germane" u raspravi o tome kome će se pridružiti kao izaslanik za mirovne pregovore.
"Ako je jedna od strana vrlo negativna, to ne bi pomoglo radu posebnog izaslanika", rekao je.
Januš Bugajski (Janusz Bugajski), stručnjak za Balkan iz fondacije Džejmstaun (Jamestown) u Vašingtonu (Washington), rekao je da bi Engel i dalje mogao obavljati posao u administraciji Bajdena (Bidena) na Balkanu koji nije vezan za mirovne pregovore Srbije i Kosova, poput rada sa evropljanima na borbi protiv ruskog i kineskog uticaja u regiji. Engel, istakao je, ima veliko iskustvo su transatlantskim odnosima.
"Postoji mnogo mogućnosti" za Engela u Bajdenovoj administraciji, od kojih bi neke bile "osjetljivije prema Beogradu", rekao je Bugajski
Ima li gubitaka za Kosovo?
Tanja Domi (Tanya Domi), ekspertica za Balkan sa Univerziteta Kolumbija (Columbia University), koja je prethodno radila na politici za balkan za Organizaciju za evropsku sigurnost i saradnju (OEBS), rekla je da ne očekuje da će Engelov odlazak oslabiti američku podršku Kosovu.
Engel je, rekla je, možda postao toliko glasan prema pitanju Kosova i drugim balkanskim pitanjima, dijelom i zato što je pažnja Bijele kuće prema regiji opala tokom tokom godina.
To se promijenilo na kraju administracije Donalda Trampa (Donald Trump) imenovanjem Ričarda Grenela (Richard Grenell) 2019. godine za specijalnog izaslanika za pregovore između Srbije i Kosova i potpisivanjem međusobnog sporazuma u septembru o normalizaciji ekonomskih odnosa.
Taj će se trend vjerovatno nastaviti i kod Bajdena, koji regiju poznaje iz prve ruke još iz vremena kada je radio u Odboru za spoljnopolitičke odnose Sanata.
Domi je predvidio da će se Bajden vjerovatno agresivnije zauzeti za pitanja u regiji Balkana od prethodnih predsjednika.
"Eliot je bio jedini borac za Kosov. Niko mu nije bio ravan.", rekao je Domi.
"Ali to ne znači da nema drugih koji će se pojaviti u Kongresu. Taj će gubitak nadoknaditi Bajdenov Stejt Dipartment (State Department) koji će se značajno usredsrediti na Balkan", rekla je Domi
Engela će na mjestu predsjedavajućeg Odbora za spoljne poslove Doma zamijeniti Gregori Miks (Gregory Meeks), demokrata iz Njujorka (New York), koji će preuzeti predsjedavanje 6. Januara 2021. Godine, kada se prvi put sastaje Kongres koji je izabran 3. novembra. 2020. godine.