Dvije i pol godine zatvora bh. državljaninu zbog ratovanja u Siriji
Sud Bosne i Hercegovine prihvatio je sporazum o priznanju krivnje koji je Emir Ališić, optuženi za ratovanje u Siriji i pridruživanje tzv. Islamskoj državi, sklopio s Tužiteljstvom BiH, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz Tužiteljstva.
Sud BiH je prihvatio i predloženu zatvorsku kaznu u trajanju od dvije i pol godine, potvrdio je i Ališićev branitelj odvjetnik Bakir Hećimović za RSE.
Suđenje Emiru Ališiću počelo je u julu 2020. godine. Optužnica ga je teretila za organiziranje terorističke grupe i ratovanje u Siriji, u vezi s krivičnim djelom terorizma, prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine.
U optužnici se navodi da je Ališić dana 13. decembra 2013. godine napustio područje Bosne i Hercegovine s ciljem pridruživanja stranoj vojnoj ili paravojnoj formaciji koja djeluje van Bosne i Hercegovine, te je dolaskom u Siriju postao pripadnik više paravojnih formacija koje su bile pod okriljem IDIL-a, na području gradova Rakka i Haritan.
Optužnica navodi da je optuženi Emir Ališić bio pripadnik tih jedinica u periodu od decembra 2013. do početka 2019. godine, kada se predao kurdskim snagama od strane kojih je na području Sirije bio zarobljen, a nakon čega je iz Sirije deportiran u Bosnu i Hercegovinu.
Ališića je tokom predaje militanata tzv. Islamske države i žena i djece u Baguzu, posljednjem teritorijalnom uporištu militantne organizacije, snimila kurdska televizija u februaru 2019. godine.
On je u izjavi novinarima kazao da je iz Srbije i da je u Siriju došao kako bi pomogao narodu, te da se pridružio militantima Džabat al-Nusre.
Nakon predaje kurdskim i međunarodnim snagama u Baguzu, i februaru 2019. godine, Ališić je do decembra bio u zatvoru na teritoriji koju u Siriji kontroliraju kurdske snage.
U BiH je izručen 19. decembra 2020. godine s još 24 bh. državljana, od čega šest muškaraca. Mjera pritvora određena mu je odmah po dolasku u BiH i produžena je sve do danas.
Na Sudu BiH traju suđenja za još četiri optužena za ratovanje u Siriji. Riječ je o Jasminu Keseroviću, Senadu Kasupoviću, Milaremu Berbiću i Hamzi Labidiju. Sporazumnim priznanjem krivnje na tri i pol godine osuđeni su Muharem Dunić i Armen Dželko.