Ambasadori opozvani i bez Đukanovićevog potpisa
Ministarstvo vanjskih poslova je zvanično saopštilo da je dijelu diplomatskih predstavnika Crne Gore naloženo da predaju dužnost, a da će formalni opoziv stupiti na snagu kad predsjednik Crne Gore potpiše tu odluku Ministarstva.
Ovo predstavlja nastavak spora između Vlade i Predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića koji u prethodnom periodu nije odobrio odluku Vlade o opozivu ambasadora bez detaljnog obrazloženja.
Đukanović odbio da opozove sedam ambasadora
Promjena ambasadora koji su pripadali ili bili bliski Demokratskoj partiji socijalista (DPS) Mila Đukanovića, bila je jedna od prvih odluka nove Vlade Crne Gore koja je konstituisana tri mjeseca poslije parlamentarnih izbora 30. avgusta 2020. godine. Na tim izborima pobijedile su tri koalicije dotadašnje opozicije. Đukanoviću, čija je partija nakon tri decenije izgubila izbore, mandat na mjestu predsjednika Crne Gore traje do 2023. godine.
U zvaničnom saopštenju Ministarstva vanjskih poslova od 16. februara se navodi da će umjesto ambasadora u sedam država privremeno upravljati otpravnici poslova. Ministarstvo je o navedenoj odluci obavijestilo zemlje prijema, navodi se u saopštenju.
Odluka bez obrazloženja
Ovom odlukom Ministarstva, na predaju dužnosti su pozvani ambasadori: Tarzan Milošević u Srbiji, Obrad Stanišić u Bosni i Hercegovini, Darko Pajović u Kini, Miodrag Vlahović u Vatikanu, Sanja Vlahović u Italiji, Vera Kuliš u Njemačkoj i ambasadorka u Ujedinjenim Arapskim Emiratima Dušanka Jeknić.
Ovoj odluci Ministarstva vanjskih poslova su prethodili razgovori predstavnika Vlade i predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića koji nije želio da potpiše odluke Vlade o opozivu ambasadora. Naime, Đukanović je zahtijevao od Vlade da dâ pisano obrazloženje zbog čega se ambasadori opozivaju, a posebno je insistirao na pojašnjenju tvrdnji iz Vlade da su neki od diplomatskih predstavnika nanijeli štetu državi.
Komentarišući odluku Ministarstva vanjskih poslova da naloži ambasadorima predaju dužnosti bez odobrenja predsjednika Crne Gore, nekadašnji šef crnogorske diplomatije Branko Lukovac za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da se radi o neuobičajenoj praksi.
“Nije neobično da prilikom smjene vlasti dođe do zamjene jednog broja ambasadora, pogotovo onih koji su politički imenovani. U ovom slučaju nije čitava vlast promijenjena, promijenjena je Vlada, ali je šef države ostao", kaže Lukovac.
"Prema tome", konstatuje Lukovac, "tu očigledno nema dogovora između Vlade i šefa države".
"Tako da formalno opoziv nije prihvaćen Ali pošto ministarstvo i Vlada daju naloge za rad ambasadama i obezbjeđuju sredstva, oni mogu da onemoguće dalji rad ambasadora iako predsjednik nije prihvatio odluku o opozivu”, navodi nekadašnji šef crnogorske diplomatije.
Ako Đukanović ne da saglasnost, ide inicijativa za razrješenje
Predstavnici Vlade i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović su održali nekoliko sastanaka na temu kohabitacije dvije vlasti i izbjegavanju sukoba nadležnosti.
Iako dijalog nije rezultirao saglasnošću o opozivu sedam ambasadora, Zoran Mikić iz vladajućeg Građanskog pokreta URA očekuje da predsjednik Đukanović ipak dâ saglasnost na promjenu diplomatskih predstavnika.
“Mi očekujemo da predsjednik države ispoštuje ono što je rekao na tim sastancima, odnosno da svojim potezima ne ugrožava ugled Crne Gore u svijetu i pred međunarodnim partnerima. Prije svega da ne opstruira novu vladajuću većinu. Ukoliko bi Đukanović nastavio sa ovim, da ne poštuje Ustav Crne Gore i zakone i da prekoračuje svoja ovlašćenja, onda bi mogli očekivati inicijativu Ustavnom sudu za njegovo razrješenje”, kaže Mikić za Radio Slobodna Evropa
Kako kaže Mikić, URA podržava najavu ministra vanjskih poslova Đorđa Radulovića i Vlade da u narednom periodu Crnu Goru u svijetu predstavljaju dominantno karijerne diplomate i da se smanji broj onih koji dolaze iz sfere politike.
“To će značajno unaprijediti crnogorsku diplomatiju. Nadamo se da Đukanović neće opstruirati taj proces čuvajući svoje dominantno partijske kadrove koje je slao po kazni u razne diplomatske misije”, navodi Mikić.
Naime, ako dođe do saglasnosti oko opoziva ambasadora, Vlada bi trebalo da imenuje nove diplomatske predstavnike.
Budući kadrovi u diplomatiji
Bivši diplomata Branko Lukovac smatra da će i imenovanja novih ambasadora takođe biti težak proces sa više aspekata.
“Ukaze o imenovanju novih ambasadora treba da potpiše predsjednik Crne Gore. A predsjednik je već rekao da, ukoliko budu predloženi kandidati koji su bilo kada pokazali nelojalnost prema Crnoj Gori, on neće stati iza takvog imenovanja i neće potpisati taj ukaz. Tada oni ne mogu otići na dužnost”, komentariše Lukovac.
Lukovac kao drugi problem navodi kadrovske strukture.
“Prilikom izbora kadrova, treba imati u vidu da će na ta mjesta vjerovatno biti predloženi ljudi iz političkih partija nove vlasti. Dakle ljudi koji nemaju nikakvog iskustva, a možda ni znanja kada su u pitanju sami jezici i poznavanje međunarodnih odnosa. Biće potrebno duže vrijeme za pripreme tih kadrova. Ali prvo treba da se vidi hoće li se postići saglasnost na najvišem nivou“, napominje Lukovac.
Odgovarajući na pitanje kako će se ovo odraziti na ugled Crne Gore na spoljnopolitičkom planu, Lukovac kaže da ova situacija stvara vrlo ružnu sliku o aktuelnoj vlasti pred međunarodnom javnošću.
“To pokazuje kakvo je stanje u Crnoj Gori kada je u pitanju nova vlast. Ona kompromituje našu diplomatiju i u ozbiljnoj mjeri narušava, dosadašnji put prema Evropi i njen položaj u međunarodnim odnosima. Očigledno je dovedeno u pitanje sve ono što je do sada rađeno”, kaže Lukovac.
Podsjetimo, prema Ustavu Crne Gore, među nadležnostima predsjednika države je i "da postavlja i opoziva ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu, na prijedlog Vlade i uz mišljenje odbora Skupštine nadležnog za međunarodne odnose".
Zahtjev predsjednika Crne Gore da se skupštinski Odbor za međunarodne odnose izjasni o opozivu ambasadora nije sproveden.