Izetbegović i Čović dogovorili radne grupe za rješavanje spornih pitanja
Lideri Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) Dragan Čović dogovorili su 23. februara formiranje tri grupe koje će se baviti zakonima koji još nisu implementirani u bh. entitetu Federacija BiH (FBiH), izmjenom Izbornog zakona i ubrzavanjem ispunjavanja prioriteta Evropske unije do kraja godine.
Izetbegović je rekao da će već iduće sedmice sjesti i pokušati pitanja iz FBiH staviti na sto, te da vjeruje da će do okončati do kraja marta.
Za njega ključno i najvažnije da se riješe problemi o formiranju Vlade FBiH i dva nova ministarstva.
"Druga grupa je ranije formirana i ona će se baviti izmjenama Izbornog zakona BiH, te da očekuje da se model rješenja i odrede konture do kraja aprila", kazao je Izetbegović.
On je pojasnio je da se ovdje radi o implementaciji presude Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić", te implementaciji odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Takođe je rekao 14 prioriteta Evropske komisije biti riješeni do kraja ove godine.
Dragan Čović je kazao da razgovori o promjeni izbornog zakonodavstva početi iduće sedmice.
"Vjerujem da ćemo riješiti sva sporna pitanja u FBiH i vjerujem da ćemo već idući tjedan imati plan", kazao je Čović i dodao da je HDZ-u BiH prioritet izmjene u izboru za Predsjedništvo BiH i Dom naroda.
"Kada govorima o izmjenama Izbornog zakona, primarno će biti o izboru člana Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda, a onda su tu i tehnička pitanja. Ovo sada je primarno razgovor SDA i HDZ-a, a onda u nekom trenutku uključit će se i ostali predstavnici", kazao je Čović.
Evropska komisija je u svom Mišljenju (Avis) pred BiH u maju 2019. godine postavila 14 prioritetnih uslova koje mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu.
Za godinu i pol dana vlasti u BiH su (djelomično) ispunile tri, a ispunjavanje svih ostalih upitno je budući da neka pitanja, primjerice, zahtijevaju izmjene odredbi Ustava BiH kojima su trenutno dana ekskluzivna prava konstitutivnim narodima – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, odnosno njihovim političkim predstavnicima, kod izbora ili imenovanja u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast.
Jednako tako, od BiH se traži (privremeno) prenošenje ovlaštenja s nižih nivoa vlasti na više, formiranje vrhovnog suda na nivou BiH, ukidanje ili reduciranje entitetskog i nacionalnog veta ili ukidanje Ureda međunarodnoga visokog predstavnika (OHR), što je opet uslovljeno rješavanjem pitanje državne i vojne imovine.
Među prioritetima su i izmjene Izbornog zakona BiH, izmjene Ustava BiH kako bi se provela presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci protiv BiH".
(Finci i Sejdić za RSE, decembar 2019.)
Prioriteti su i zakonske izmjene kako bi se za Predsjedništvo i Dom naroda Parlamentarne Skupštine BiH mogli kandidirati i pripadnici ostalih naroda, a ne samo "konstitutivni" – Bošnjaci, Hrvati i Srbi, te reforma Ustavnog suda BiH koja bi trebala riješiti i pitanje stranih sudaca (od devet sudaca, tri su međunarodna).