Dok se čeka na odluke ruševine prijete Petrinjcima

Nepuna dva mjeseca od razornog potresa koji je 29. prosinca prošle godine pogodio središnju Hrvatsku s epicentrom tri kilometra od Petrinje, već je postavljeno preko 1.500 kontejnera za one koji su u potresu ostali bez krova nad glavom.

Zaprima se zahtjeve za obnovu, u gradovima se kreće sa rušenjem objekata koji mogu ugroziti živote.

Uz državne i lokalne vlasti i volontere iz drugih dijelova Hrvatske na terenu su i volonteri Srpskog narodnog vijeća.

“Hrane ima, odjeće ima – toga ima stvarno u dovoljnoj količini", govori o stanju na podrčju Gline, za Radio Slobodna Europa (RSE), aktivistica Ljuba Vrga.

"Najveći je problem sapajanje kontejnera, nasipanje puteva i prostora oko kontejnera. To se krenulo, ljudi su nestrpljivi, ali to ide u onoj mjeri u kojoj može. Maksimalno se to odrađuje. Nasipa se oko kontejnera, ali i stanje cesta oko Gline je bilo dosta loše, pa i tu ima dosta posla. Ali ide, rješava se”, kaže Vrga.

Ona upozorava da je glavni problem spajanje već postavljenih kontejnera na struju, vodu i kanalizaciju.

“Još uvijek se na žalost rješavaju kontejnerska naselja u gradovima. Ide se, ali je to dosta sporo. A imamo i kontejnere koji su razbacani po selima, i tu je problem i sa vodom i sa ostalim. Ljudi na selu manje-više imaju svoje bunare, tako da to zahtjeva i priključke na drugi način, i sve ostalo”, opisuje Ljuba Vrga.

Ponovno pred obnovom

Kuća Marijana Vrbanca u Sibiću pored Petrinje spaljena je 1991. i loše obnovljena kada se on nakon “Oluje” vratio u Sibić. Još nema rezultata istrage tko je odgovoran za lošu obnovu koju je tada organizirala država, a Vrbanac se nada da se to neće ponoviti i ovoga puta. O tome kako živi i koji su njegovi problemi za RSE kaže:

“Prometnice su popravljene. Djeca onaj dio koji ne može online idu u zamjensku školu, voze ih svaki dan autobusom. Kuća ima crvenu oznaku, znači – za rušenje je. Prijavili smo se za obnovu, i sada mora doći netko mjerodavan koji će reći što i kako dalje. U ovom trenutku najviše me zanima da se krene s time i da se ne 'zabušari' kako se napravilo prošli puta. Ja sam s familijom u kontejneru i imam sve što mi treba za prvu ruku. A kako će biti dalje, iskreno – ne znam”, oprezan je Vrbanac.

Varaždinski župan, arhitekt po struci i ministar u vladi Ivice Račana u čijem mandatu je započela izgradnja auto-ceste Zagreb – Split Radimir Čačić za RSE kaže kako je problem u tome što se čeka sa donošenjem odluka, a ne bi trebalo, uključujući čak odluke o raščišćavanju ruševina i rušenju ozbiljno oštećenih objekata.

Privatnim vlasnicima treba dati sredstva da obnove vlastitu imovinu, a država treba brzo odlučiti i brzo krenuti u obnovu teško oštećenih starih gradskih jezgri Petrinje i – u manjoj mjeri - Gline i Siska.

“Recimo, Petrinja u samoj jezgri ima 32 objekta koji su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, a koji su – osim što predstavljaju ugrozu – onemogućili upotrebu čak i nekih institucija kao što su dječji vrtići, do kojih se uopće ne može doći jer su u prilaznim ulicama ti objekti koji su za rušenje”, kaže Čačić.

Tu treba brzo odlučiti, brzo srušiti što treba i brzo napraviti replike od novih materijala, jer snimke tih objekata postoje, preporučuje Čačić. On vjeruje da bi donja granica troškova za Petrinju bila 150-200 milijuna kuna (20 do 25 milijuna eura):

“Time rješavate jednu vrlo kompleksnu, zahtjevnu i u svakom drugom pogledu važnu točku, i šaljete snažnu poruku da država zna što radi, i to što radi radi odlučno, brzo i kvalitetno”, sugerira Čačić.

Potresom pogođeno područje posjetio je 26. veljače turski ministar vanjskih poslova Mevlut Čavušoglu i najavio i daljnju ponoć. Turska je vjerojatno najveći donator kontejnera, poslala ih je oko 200, a odmah nakon potresa poslala je na teren i vlastite eksperte.

Prema službenim podacima predstavljenim na sjednici hrvatske Vlade 25. veljače,, na potresom pogođenom području Sisačko-moslavačke županije postavljeno je 1.518 kontejnera, a na infrastukturu je priključeno ukupno 1.847 kontejnera i drugih smještajnih objekata. Ozbiljniju obnovu sprječava podrhtavanje tla i slabiji potresi koji su i dalje gotovo svakodnevni.

Stanje na terenu

U planu je uklanjanje 406 u potresu oštećenih građevina, od kojih ih je 373 na području Sisačko-moslavačke županije, 24 u Karlovačkoj i devet objekata u Zagrebačko županiji.

Kako je na velikom području Sisačko-moslavačke županije bio slab ili nikakav telefonski i internetski signal, već su u Marinbrodu i općini Donji Kukuruzari postavljene mobilne bazne postaje telefonske i internetske mreže, prdviđeno je postavljanje još četiri.

Nastavlja se i isplaćivanje jednokratnih naknada za stradale - ukupno je isplaćeno 94 milijuna kuna temeljem 29.580 izdanih zahtjeva.

U vojarni u Petrinji i dalje su, zbog potresa, smještena 64 civila, koje se planira premjestiti u kontejnersko naselje sajmište u Petrinji.

Prema podacima Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo ukupno je pregledano 33.946 objekata, od kojih je sa oznakom crveno (opasno po život) 4.066, žutom (nužni popravci, često i privremeno neupotrebljivo) 7.368 i sa zelenom (objekt je pogodan za stanovanje) 22.517 objekata.