Skupština Crne Gore o izmjenama tužilačkih zakona
Skupština Crne Gore je 11. maja, sa tri sata zakašnjenja, počela raspravu o izmjenama Zakona o Državnom tužilaštvu, kojim parlamentarna vladajuća većina želi da smijeni aktuelni vrh crnogorskog državnog tužilaštva.
Zahtjev za promjenama u tužilaštvu, a posebno u Specijalnom državnom tužilaštvu, predstavljao je prioritet vladajuće koalicije odmah nakon osvajanja vlasti na parlamentarnim izborima održanim 30. avgusta prošle godine.
Ključna promjena koju su partije vladajuće koalicije unijele u postojeći Zakon o Državnom tužilaštvu je, promjena sastava Tužilačkog savjeta koji bira Specijalnog tužioca i ostale tužioce. U novom predlogu Vlade je promijenjena struktura Tužilačkog savjeta koji bi trebalo da ima 11 članova, po pet iz redova tužilačke organizacije i “uglednih pravnika” koje bi birala Skupština i jedan predstavnik Ministarstva pravde.
Vlast u Crnoj Gori, predvođena Demokratskim frontom (DF), Demokratama i Građanskim pokretom URA, je najavila da će izmjene Zakona o tužilaštvu biti usvojene uprkos stavu Venecijanske komisije koja je izrazila zabrinutost zbog moguće politizacije Tužilačkog savjeta.
Demokratski front Crne Gore odbija negativan stav Venecijanske komisije
Ovo je drugi put da Venecijanska komisija, u kratkom periodu, analizira izmjene tužilačkih zakona koje je preložila vladajuća većina u Crnoj Gori. Prvi predlog izmjena tužilačkih zakona Venecijanska komisija je ocijenila negativno 22. marta, a oštro je reagovala i Evropska unija upozoravajući da bi takve promjene unazadile reforme na putu Crne Gore ka EU.
Potom je vladajuća većina odustala od tog predloga izmjena tužilačkih zakona, pa je Venecijanskoj komisiji poslala inoviran i korigovan predlog.
Ocjene Venecijanske komisije
Nakon analize novog predloga, Venecijanska komisija – savjetodavno tijelo Savjeta Evrope je ocijenila, da treba osigurati da nema politizacije Tužilačkog savjeta koji će biti birani iz redova “uglednih pravnika” i da izbor prostom većinom u Skupštini nije pogodan za osiguranje političke neutralnosti ili pluralizma. Takođe Venecijanska komisija je saopštila da bi prestanak mandata sadašnjim članovima Tužilačkog savjeta predstavljalo ozbiljno kršenje nezavisnosti tog tijela i da ne bi bilo opravdano.
Venecijanska komisija je izrazila i zabrinutost zbog načina izbora vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca i preporučila da osoba na tu funkciju bude izbrana iz reda postojećih tužilaca. Komisija je preporučila da se pronađe široki konsenzus oko imenovanja budućeg Vrhovnog državnog tužioca.
Kako političke partije tumače nalaz Venecijanske komisije
Podsjetimo, Vrhovno državno tužilaštvo je duže vrijeme u v.d. stanju zbog nepostojanja dogovora između političkih subjekata o njegovom izboru u parlamentu.
Političke partije, u zavisnosti da li pripadaju vlasti ili opoziciji različito tumače nalaz Venecijanske komisije o predlogu izmjena Zakona o Državnom tužilaštvu. Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović je saopštio da Venecijanska komisija konstatuje značajan napredak u odnosu na prethodne predloge zakona o tužilaštvu, a da su primjedbe Venecijanske komisije za njega prihvatljive.
Na drugoj strani najjača opoziciona stranka Demokratska partija socijalista je zatražila da se izmjene Zakona o Državnom tužilaštvu povuku iz procedure, te konstatovala da je Venecijanska komisija dala negativno mišljenje na predložene izmjene. DPS je optužio vladajuću većinu, a prevashodno Demokratski front da želi da izvrše političku instrumentalizaciju tužilačke vlasti.
I tužioci su ranije ocijenili da predloženi tekst zakona stvara prostor za politizaciju tužilačke organizacije.