Poruke u finišu kampanje pred lokalne izbore u Hrvatskoj

Preko 38.000 kandidata prijavilo se na ovim lokalnim izborima za funkcije u predstavničkim tijelima i izvršnoj vlasti u 555 gradova i općina u Hrvatskoj i 20 županija. Petak 14. svibnja je posljednji dan kampanje i prilika da se rekapitulira sa čim su stranke izišle pored birače.

“U kampanji je bilo dosta općenitih mjesta i bezidejnosti, što je posljedica kadrovske devastiranosti velikih stranaka,” komentira u izjavi za Radio slobodna Europa (RSE) novinarka zagrebačkog “Večernjeg lista” Iva Boban Valečić.

“Oni su se u mnogim sredinama na kraju morali osloniti na kandidate koji objektivno nemaju što pokazati, ali u odnosu na ranije izborne cikluse ipak primjećujem određeni pomak. U nekim sredinama ipak se – više nego ranije - govorilo o temama koje bi trebale biti okosnica kampanje za lokalne izbore i koje određuju svakodnevni život u našim gradovima i općinama. U globalu vidi se nešto više komunalnih, a manje općenito svjetonazorskih rasprava, i to je dobro,” kaže naša sugovornica.

Ona međutim upozorava da je posljednjih dana kampanje počela u prvi plan izbijati ideologija, naročito na desnom spektru, u nastupima Domovinskog pokreta Miroslava Škore:

“Domovinski pokret nastoji ušićariti neke izborne bodove tako što prikazuje HDZ kao prikrivenu ljevicu. Vidimo da je u četvrtak 13. svibnja na to bio prisiljen odgovarati i premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, koji je onda poručio da je HDZ ostao na Tuđmanovim principima. Što će o tome misliti birači desnice i desnog centra, vidjet ćemo za dva dana,” kaže naša sugovornica.

Gdje će biti najneizvjesnije?

Gdje će se voditi najžešće bitke, zanimalo nas je, i kakva je perspektiva potencijalno najvećeg pomaka na ovim izborima, mogućeg izbora kandidata lijevo-zelene platforme “Možemo” Tomislava Tomaševića za gradonačelnika Zagreba? Za RSE govori novinarka riječkog dnevnika “Novi list” Tihana Tomičić:

“Sigurno će biti zanimljivi i Zagreb i Split i Rijeka. Osijek vidimo da više-manje HDZ-ov kandidat za gradonačelnika dosta premoćno vodi. Tu ne bi trebalo biti puno iznenađenja. U Zagrebu sa velikom prednošću vodi Tomislav Tomašević iz 'Možemo' koji je favorit, međutim bit će zanimljivo tko će s njim biti u drugom krugu. Naime, možda kampanja krene u skroz drugom smjeru, također svjetonazorski obojenom, ako u drugi krug uđe kandidat Domovinskog pokreta za zagrebačkog gradonačelnika Miroslav Škoro ili netko drugi s tog desnog pola”, analizira Tihana Tomičić.

HDZ i veliki gradovi

Valja podsjetiti da HDZ nema previše sreće u velikim hrvatskom gradovima. U Zagrebu nije na vlasti već 26 godina, u Rijeci i Osijeku nikada nije bio na vlasti, a jedino u Splitu je uspio u više navrata biti na vlasti, pa je i do ovih izbora imao gradonačelnika.

HDZ-u je važno da sačuva vlast u Splitu, i da vrati dvije županije koje vode njihovi bivši članovi koji su se odmetnuli – Darko Milinović u Lici i Ivan Penava u Vukovarsko-srijemskoj županiji koji nastupa samostalno protv HDZ-a s potporom Domovinskog pokreta, pobraja Iva Boban Valečić.

“A SDP očito u Zagrebu nije dospio doprijeti do birača s porukom da će se očistiti od bilo kakvih kombinacija sa starim gradskim strukturama. Osim toga tu je narasla platforma 'Možemo' i zato će SDP-u biti od životne važnosti na ovim izborima – obraniti vlast koju drže u Rijeci. Za sada izgleda da imaju dobru šansu”, procjenjuje Iva Boban Valečić.

Izbori u Rijeci

Naime dugogodišnji socijaldemokratski gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel neće se više kandidirati, a boje SDP-a na ovim izborima brani njegov zamjenik Marko Filipović. Tihana Tomičić upozorava međutim da u izbore u Rijeci ulaze nezavisni kandidati koji su dosta dobro strukturirani i artikulirani.

“Oni dosta dobro predstavljaju nezadovoljstvo Riječana sa svim onim što se nije uspjelo napraviti u 30 godina što je SDP vladao Rijekom. SDP kao stranka koja je cijelo to vrijeme na vlasti obećava smanjenje prireza gotovo na pola, a upravo su ga oni propisali toliko visoko kada su bili na vlasti”, navodi ona kao primjer.

Rezultati ovih izbora imati će utjecaja i na poziciju stranačkih vodstava dviju najvećih stranaka, kaže Tihana Tomičić.

“Ako HDZ doživi previše poraza na ovim izborima, onda ni predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću neće biti svejedno, međutim ključno će biti kako će se situacija razviti za SDP, jer ako ostanu bez Rijeke ili Primorsko – goranske županije, onda će doista biti u problemu,” kaže novinarka riječkog dnevnika.

Kakve će anti korona mjere važiti?

Ministarstvo unutarnjih poslova je priopćilo da će na dan izbora u nedjelju 16. svibnja svi hrvatski državljani s pravom glasa moći ući u Republiku Hrvatsku iz drugih država, a neće ih se tražiti negativan PCR test kao što je to inače slučaj. Dolazak u Hrvatsku iz trećih država u svrhu glasanja smatrat će se dolaskom iz neodgodivih osobnih razloga, i te se osobe smiju u Hrvatskoj zadržati 12 sati.

Međutim, medicinska struka nije zadovoljna s ovom odlukom. “Liječnici ne stoje iza ove odluke i ne bi preporučili ovakav nekontrolirani ulazak,” kazala je novinarima Ivana Šmit, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika.

“Imali smo takvu situaciju i na prošlim izborima i iza toga skok broja zaraženih koji nitko iz politike nije povezao s nekontorliranim ulaskom velikog broja ljudi. Mislim da se mnogo podilazi politici u ovim problemima s pandemijom. Očekujem da će opet za tri tjedna doći do porasta broja zaraženih,” upozorila je doktorica Šmit.

Za mjesta u predstavničkim tijelima i čelna mjesta u izvršnoj vlasti u općinama, gradovima i županijama kandidiralo se više od 38 tisuća kandidata, manje nego pred četiri godine. Birači u nedjelju biraju općinska i gradska vijeća te županijske skupštine, općinske načelnike, gradonačelnike i župane, te njihove zamjenike iz redova nacionalnih manjina i hrvatskog naroda u općinama gdje su Hrvati manjina.

U 95 od 555 gradova i općina kandidirao se samo jedan kandidat za gradonačelnika ili općinskog načelnika i tamo izbori za te funkcije neće biti ni održani.

Čelnici lokalne izvršne vlasti biraju se većinom glasova. Ako u prvom krugu ne dobiju većinu glasova, u drugi krug ide dvoje kandidata sa najvećim brojem glasova u prvom krugu. Pravo biranja na lokalnim izborima imaju punoljetni hrvatski državljani s prebivalištem u jedinici za čija se tijela izbori provode. Za razliku od predsjedničkih i izbora za Hrvatski sabor, birači mogu glasati samo u mjestu prebivališta, a ne u nekom drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj ili inozemstvu.