Devet godina zatvora za bivšeg direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH
Jedinstvena kazna od devet godina izrečena je od dvije kazne - za krivično djelo primanje dara Čaušević je osuđen na četiri godine zatvora, a za pranje novca na šest godina zatvora.
Drugooptuženog Anesa Sadikovića Sud BiH u prvostepenoj presudi osudio je na dvije godine zatvora zbog davanja dara pri uvozi tekstila u BiH.
Prvostepena presuda podrazumijeva i oduzimanje neleglano stečene imovine od obojice osuđenih.
Riječ je o prvostepenoj presudi na koju postoji mogućnost žalbe.
U ovom predmetu optužen je bio i Sedinet Karić, ali je predmet 6. juna 2017. godine razdvojen, nakon što je Karić sporazumno priznao krivicu, te ga je Sud BiH, zbog krivičnog djela davanje dara i drugih oblika koristi, osudio na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine.
Čaušević je osuđen jer je kao direktor UIO BiH tokom 2007. stupio u kontakt s uvoznicima velikih količina tekstila iz Turske, Kine i Mađarske u BiH, Sadikovićem i Karićem, koji su vlasnici više preduzeća koja se bave uvozom.
Prema optužnici, Čaušević im je obećao povlašteni status prilikom uvoza za njihova preduzeća, u vidu smanjenih iznosa za carinjenje, izbjegavanja detaljnih pregleda i priznavanja faktura za koje je znao da su na njima netačni podaci, te je tražio da mu Sadiković i Karić, kao protivuslugu daju iznos od 1.000 KM (oko 500 eura) po uvezenom kamionu.
Njih dvojica su na to pristali, te su novac donosili Čauševiću i davali na različitim lokacijama u Sarajevu i Banjaluci, navodi se u optužnici.
Sadiković i Karić optuženi su da su Čauševiću od 2007. do 2011. godine, za uvoz više od 1.700 kamionskih isporuka tekstila, dali iznos od 1,72 miliona KM (oko 850.000 eura).
Tužilaštvo BiH Čauševiću na teret stavlja i da je “Glasu Srpske – Grafika a.d. Banja Luka” pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 200.000 KM ( 100.000 eura).
Osim primanja dara, Čaušević je optužen i za zloupotrebu službenog položaja, te pranje novca.
Prema optužnici, novac pribavljen činjenjem krivičnih djela, bez kreditnog zaduženja, Čaušević je stavljao u legalne tokove kupovinom većeg broja skupocjenih nekretnina i zemljišta u Sarajevu.
Suđenje trajalo četiri godine
Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Čauševića 17. februara 2017. godine, a potvrđena je 16. marta.
Suđenje pred Sudom BiH počelo je 6. jula 2017. godine.
Kemal Čaušević tokom postupka kojeg protiv njega vodi država, nakon tromjesečnog pritvora, branio se sa slobode.
Uhapšen je u okviru najveće poslijeratne policijske akcije kodnog naziva „Pandora“ u junu 2014.godine, zajedno sa još 54 osobe, od kojih su većina dužnosnici u UIO BiH.
Prilikom hapšenja Čaušević je izjavio: „Ja samo mogu kazati da je ovo jedan od najsretnijih trenutaka u mom životu."
Ova policijska akcija otkrila je korupciju, poreske i carinske utaje, lažno deklarisanje robe, posjedovanje krivotvorenih novčanica. Lista kriminalnih radnji je preduga, a u nju je stala najmanje milijarda eura pronevjerenih sredstava građana BiH.
Još 2011. godine Agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA) podnijela je prijavu protiv Čauševića. Na kriminal i nezakonite radnje unutar Uprave za indirektno oporezivanje godinama je ukazivao predsjednik Sindikata UIO Mehmedalija Osmić.
Nakon što je uhapšen i pušten da se brani sa slobode, Kemal Čaušević je, dok je Mehmedalija Osmić davao izjavu novinarima, prišao mu s leđa i podigao iznad glave dva prsta, praveći Osmiću magareće uši.
Kemal Čaušević je kao član Stranke demokratske akcije (SDA) imenovan na funkciju, a za sedam godina na mjestu direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH sebi priskrbio imovinu tešku milione, a vlasnik je 11 nekretnina u centru Sarajeva.