Hrvatska nije uspjela da do ljeta cijepi polovinu stanovništva

Hrvatska nije uspjela s planom da do ljeta sa dvije doze cijepi pola odraslog stanovništva. Po ocjeni vlasti uzorok je u snažnoj antivakserskoj propagandi i građanima koji kalkuliraju i oklijevaju, čemu se može doskočiti dodatnom edukacijom.

Prema najnovijim podacima, jednom dozom cijepljeno je 45,65 posto odraslog stanovništva, a sa dvije doze 36,71 posto.

Najbolja je Međimurska županija gdje je sa prvom dozom cijepljeno 50,04 posto odraslog stanovništva, a tri dalmatinske županije - Šibensko-kninska, Zadarska i Splitsko-dalmatinska županija na začelju su po uspješnosti cijepljenja u Hrvatskoj.

Uzroci nedovoljne procijepljenosti

Ministar zdravstva Vili Beroš kazao je na konferenciji za novinare Nacionalnog stožera Civilne zaštite 9. srpnja kako je više uzroka nedovoljnoj procijepljenosti.

“Imate vrlo aktivan antivakserski pokret. Zatim, neki kalkuliraju sa vremenom cijepljenja, što je izrazito loše. Računaju da se virus s obzirom na toplo ljetno vrijeme manje širi i da težina kliničke slike nije velika, pa misle da će se cijepiti najesen. To je pogrešno, jer cijepljenjem sada mi spašavamo jesen i sprječavamo neki značajniji četvrti val u devetom mjesecu”, poručio je resorni ministar.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak odlučno je demantirao brojne dezinformacije koje se strelovito šire društvenim mrežama kako cijepljenje šteti reproduktivnom zdravlju.

“I za vrijeme testiranja cjepiva brojne su osobe ostajale trudne i ishodi njihove trudnoće su poznati i dobri, a i sada kada imamo tri milijarde ljudi cijepljenih u svijetu nisu primijećeni nikakvi problemi sa reproduktivnim zdravljem”, kaže Capak.

Ministarstvo o mogućnosti obaveznog cijepljenja

Hrvatska - osim lokalno i simbolički, besplatnom ulaznicom za koncert, kazališnu predstavu ili toplice – nije pribjegla financijskom nagrađivanju onih koji su se odlučili cijepiti.

Mediji špekuliraju o mogućnosti da se zakonski propiše da je obavezno cijepljenje na COVID-19, što još nijedna zemlja na svijetu nije napravila.

“Ni ta mogućnost nije isključena, ali za sada o tome ne razmišljamo”, kazao je ministar Beroš.

“Postoji određeni broj ljudi koji se ne žele cijepiti, što je njihovo pravo, međutim isto tako postoje ljudi koji još razmišljaju. Stoga u zdravstvenom sustavu počinjemo s određenim edukacijama, a sugerirali smo i ostalim državnim instutucijama da postupe slično, da se krene na jedan neposredniji način – odgovorima na eventualna pitanja koja muče neke ljude, o štetnosti cijepljenja, o prednostima, o nuspojavama, o svemu ostalom”, kaže Beroš.

Inače, u hrvatskom zdravstvenom sustavu procijepljenost je vrlo visoka – sa prvom dozom cijepljeno je 81 posto zaposlenih, a sa dvije doze 71,9 posto.

Tek 30 posto ljudi između 40 i 50 godina procijepljeno

Novinarka “Jutarnjeg lista” Goranka Jureško koja dugo prati zdravstvo kaže kako je glavni razlog niske procijepljenosti u Hrvatskoj činjenica da su u prva tri mjeseca ove godine, u periodu u kom je Hrvatska bilježila visok broj inficiranih, količine dostupnog cjepiva bile katastrofalno male.

“Htjeli mi to priznati ili ne, visoke brojke oboljelih i preminulih tjeraju te na zaštitu! Niske brojke ti kažu – lako ćemo, ja ću to sutra, preksutra, najesen... Izgubili smo navažniji dio koji se zove – strah od kovida. U trenutku kada je Hrvatska dobila puno cjepiva, brojke su počele padati”, kaže ova sugovornica za Radio Slobodna Europa (RSE).

Dodaje da izuzetno zabrinjava činjenica da je tek 30 posto ljudi između 40 i 50 godina procijepljeno, dok je postotak procijepljenosti kod mlađih još i niži.

Kolegica Jureško podržava najavu Vlade da se nađe način da se isplata poticaja poslodavcima u korona krizi ubuduće veže uz postotak procijepljenosti njihovih zaposlenika, kao i odluku ministra Beroša da će se ubuduće u Ministarstvo zdravstva moći ući samo sa potvrdom o cijepljenju, preboljenju bolesti ili brzim antigenskim testom.

Međutim, ona ne podržava Beroševu najavu da će troškove brzog testiranja snositi – Ministarstvo, dakle da će biti plaćeni novcem građana iz proračuna.

“Nije OK da mi plaćamo testove onima koji se ne žele cijepiti. Onima koji imaju zdravstvenih problema zbog kojih se ne mogu cijepiti – OK, ali oni koji se ne žele cijepiti – zašto bismo mi njima plaćali? Neka si zaposlenici Ministarstva koji se ne žele cijepiti svaki drugi dan čačkaju nos i testiraju se, ali – o svom trošku! Pa da vidimo hoće li im 1.500 kuna (200 eura) mjesečno biti jednostavno za izdvojiti”, predlaže Goranka Jureško.

Europska povjerenica za zdravstvo Stella Kyriakides najavila je da će posjetiti države članice Europske unije koje imaju postotak procijepljenosti ispod prosjeka Unije, ali i druge, i raditi na iznalaženju zajedničkog načina da se broj procijepljenih poveća.

U petak 9. srpnja posjetila je Španjolsku, a još nema službene najave kada će posjetiti Hrvatsku.