Popis stanovništva u Crnoj Gori kao nacionalno prebrojavanje

Na predstojećem popisu stanovništva u Crnoj Gori nacionalno i vjersko izjašnjavanje građana biće najvažnije, jer se popis ne doživljava kao statističko, već kao političko pitanje, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) politički analitičar Andrija Đukanović.

Popis je bio planiran za april ove godine, ali nije mogao biti sproveden zbog neusvojenog budžeta i pandemije korona virusa.

U Crnoj Gori je posljednji popis održan 2011. godine, a praksa je da se realizuje svakih deset godina.

Temu popisa u politički život pokrenula je izjava premijera Zdravko Krivokapića od 10. avgusta da najvjerovatnije neće biti održan ove godine zbog tehničkih razloga. Isti stav je dan kasnije potvrdio i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović.

"Nema tehničkih uslova da se popis izvede do kraja ove godine", rekao je Abazović.

Uslijedila je reakcija Demokratskog fronta (DF) koji je održavanje popisa uslovio opstankom Vlade.

"Ukoliko ne bude popisa, neće biti ni Vlade", poručili su iz DF-a.

Komentarišući poruku DF-a da, ako ne bude popisa, neće biti ni Vlade, Abazović je rekao da nije prvi put da iz tog političkog saveza šalju takve poruke.

"Ako bi svi državni organi uspjeli sve da pripreme, nemam ništa protiv, ali zaista mislim da ta mogućnost sada, četiri mjeseca pred kraj godine, ne postoji", rekao je Abazović.

Ipak, nakon reakcije DF-a, Krivokapićev kabinet izmijenio je stav, o čemu je javnost saznala na osnovu fotografije maila koju je objavio opozicioni poslanik Raško Konjević.

U mailu Vlade se najavljuje sjednica Vlade za 26. avgust, na kojoj će se utvrditi Prijedlog zakona o popisu, što je jedan od preduslova za njegovo održavanje.

Poruke na relaciji premijer – DF

Reagujući na brojne reakcije, premijer Krivokapić je 13. avgusta rekao da je popis statistika koja se u Crnoj Gori pretvara u politiku.

"Ako se popis svodi na to ko je Srbin a ko je Crnogorac dajte da to definišemo kao referendumsko pitanje, a ne kao pitanje koje se tiče statistike", poručio je Krivokapić.

Naime, prosrpski DF, vodeći konstituent vladajuće većine, ocijenio je da bi neodržavanje popisa stanovništva do kraja godine direktno bilo usmjereno protiv srpskog naroda u Crnoj Gori.

"Premijer je izabran voljom ljudi koji znaju ko su i šta su, i koji žele da se to konačno verifikuje na prvom slobodno organizovanom popisu od 1945. godine. Krivokapić pristaje na rezultate falsifikovanog popisa iz 2011. koji je u uslovima diktature i ucjena sprovela Demokratska partija socijalista", kaže se u reagovanju DF-a.

Posljednji popis iz 2011. godine sproveden je za vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista (DPS), koja je u avgustu prošle godine nakon tri decenije vladavine, smijenjena.

Vladu premijera Krivokapića izglasali su u decembru prošle godine prosrpski DF, Demokrate i Građanski pokret URA. Od samog formiranja ekspertske Vlade, Krivokapić se našao na udaru DF-a čiji lideri su smatrali da treba da dobiju glavne resore u Vladi.

Posljednjih mjeseci ovaj politički savez zahtjeva i smjenu Vlade i premijera.

Zašto je popis važan prosrpskom DF-u?

DF očekuje da će popis pokazati da je u Crnoj Gori najviše građana koji se izjašnjavaju kao Srbi i da će se time država vratiti svom srpskom identitetu, čime bi opravdali svoju ideju "srpskog sveta", ocjenjuje za RSE politički analitičar Andrija Đukanović.

"Dalje, to će to olakšati put ka ostvarenju ideje 'srpskog sveta'. Međutim, mislim da ta očekivanja nisu realna", kaže Đukanović.

Pozivi da se Vučić ogradi od Vulinovog 'srpskog sveta'

Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić nedavno je rekao da se u Crnoj Gori već radi na realizaciji ideje srpskog sveta.

"Srpski svet" je nova sintagma koju je lansirao ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin, a koja se odnosi na objedinjavanje Srba u regiji sa sadašnjom vladajućom politikom u Srbiji.

U avgustu prošle godine, uoči izbora, i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da je za "srpski narod važan popis u Crnoj Gori".

Oglasio se i Srpski nacionalni savjet u Crnoj Gori, tražeći od Ombudsmana da se odredi po pitanju terminu održavanja popisa. Oni navode da svi popisi od 1948. do danas nisu bili validni.

"U tom vremenu je vršen očigledan pritisak od vlasti, ne samo na srpski narod, već i na pripadnike drugih naroda i nacionalnih zajednica u Crnoj Gori u cilju njihove asimilacije u nacionalne Crnogorce", kazao je predsjednik Savjeta Momčilo Vuksanović.

Odgovara li popis opozicionim strankama?

Najjači opozicioni DPS se ovim povodom nije oglašavao.

Za RSE su odbili da saopšte stav po pitanju održavanja popisa.

DPS je, kao suverenistička i procrnogorska stranka, avgustovske izbore izgubila od dominantno prosrpskog bloka stranaka, a na talasu protestnih litija Srpske pravoslavne crkve zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Njihovi oponenti u kampanji su insistirali na identitetskim pitanjima.

"Bježanje od popisa je bježanje od istine i realnosti, dokaz slabosti i povlačenje pred onima koje smo 30. avgusta porazili upravo odbranom identiteta", kazali su u DF-u 11. avgusta.

Analitičar Đukanović smatra da se opozicija boji popisa jer bi njegovi rezultati mogli da utiču na njihovu politiku i pokažu ih kao gubitnike.

"Rezultati popisa za jedne će biti vjetar u leđa a drugima poraz. Dakle, popis je jedan u nizu događaja koji se koriste isključivo u političke svrhe i za dizanje tenzija zarad ubijanja političkih poena. Uglavnom ovo pitanje će nam donijeti još tenzija i sukoba a neće doprinijeti ničemu dobrom", poručuje analitičar Đukanović.

On je mišljenja da je za društvo porazno da se od popisa pravi "pitanje života i smrti".

"Nastavićemo svi da živimo tu i moramo svi imati ista prava kako se god izjašnjavali. Da bismo se spasili od daljeg propadanja moraćemo jednom da prevaziđemo pitanja nacije i vjere odnosno toga da nam to budu jedine teme kojima se bavimo", riječi su Đukanovića.

Zato se, kako kaže, popis u Crnoj Gori shvata kao političko a ne statističko pitanje.

"I zato se digla ovolika pompa oko tog procesa", zaključio je Đukanović.

O održavanju popisa ove godine nijesu se oglasili vladajuće Demokrate, kao ni manjinske partije.

Kakva je evropska praksa popisa nacionalnosti?

I dok je u Crnoj Gori popisivanje nacije i vjere dio upitnika koji ima najveću političku važnost, podatke o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti i jeziku ne prikuplja većina zemalja Evropske unije i Sjedinjene Američke Države.

Tako se to pitanje ne postavlja u Francuskoj, Italiji, Danskoj, Švedskoj, Norveškoj, Finskoj, Belgiji, Holandiji, Švajcarskoj, Luksemburgu, Španiji, Sloveniji, Islandu, Njemačkoj, Portugalu, Grčkoj, Austriji, dok je u nekim državama ono opciono.

Kako su preporuke međunarodnih organizacija da popis ne treba održavati u izbornim godinama, situaciju u Crnoj Gori komplikuje i činjenica da bi naredne godine trebalo da budu izborne.

Sljedeće godine treba da budu održani lokalni izbori u većini crnogorskih opština a godinu poslije nje predsjednički. U 2024. godini trebali bi da budu redovni parlamentarni izbori.

Redovni popis stanovništva u Srbiji trebalo je da bude održan u aprilu ove godine, ali je zbog pandemije korona virusa pomjeren za oktobar 2022.

Zbog pandemije je odgođen i popis stanovništva u Sjevernoj Makedoniji koji je takođe bio planiran za april. Biće održan u septembru ove godine.