Rusko-srpski hram u Banjoj Luci: Nakon trogodišnje gradnje temelj i pokoji stub

Tri godine nakon što je položen kamen temeljac za izgradnju rusko-srpskog hrama u Banjoj Luci, izgrađeni su temelji i nekoliko stubova. Kamen temeljac za ovaj projekat postavljen je mjesec dana uoči opštih izbora u Bosni i Hercegovini (BiH) 2018. godine.

Taj događaj okarakterisan je kao istorijski za rusko-srpske odnose. Kamen temeljac položio je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, koji je u to vrijeme bio predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS).

Objekat je osveštan uz prisustvo rukovodstva RS-a, Ambasade Rusije u BiH, Srpske pravoslavne crkve i predstavnika moskovskog patrijarha Kirila.

Iako je bilo planirano da ovoj ceremoniji prisustvuje Sergej Lavrov, ruski ministar inostranih poslova, to se nije desilo. Lavrov je došao nekoliko dana kasnije da obiđe početak radova.

Šta se desilo u protekle tri godine?

Prilikom polaganja kamena temeljca rečeno je kako će hram biti završen u roku od 18 mjeseci. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je prošle godine kako je rok pomjeren na 2022. godinu, kada se u Bosni i Hercegovini ponovo održavaju opšti izbori.

Borko Đurić, direktor Građevinskog preduzeća "Krajina", koje je započelo gradnju objekta, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako ne zna u kojoj je fazi izgradnja.

"Mi smo uradili prvu fazu, znači temelje, i jednog i drugog objekta, te podzemne garaže. To je bilo po prvom ugovoru, a poslije neka firma je bila povoljnija, oni su dobili posao i to je to", kaže Đurić za RSE.

U Sekretarijatu za vjere u Vladi RS-a nisu odgovorili na upit RSE koja građevinska firma trenutno radi na izgradnji hrama.

Ono što je poznato jeste da se hram nalazi na površini od 6.500 kvadratnih metara. Pored toga, planirana je i izgradnja rusko-srpskog kulturnog centra u kojem će se, kako je najavljeno, izučavati ruski jezik i drugi sadržaji.

Predviđeni hram i kulturni centar nalaze se u neposrednoj blizini zgrade Vlade RS-a, odnosno u širem centru grada.

Zamišljeni rusko-srpski hram se nalazi u stambenom naselju u okviru kojeg je izgrađeno nekoliko desetina zgrada. Stanari za RSE kažu kako nemaju ništa protiv izgradnje crkve, ali da misle da je preblizu njihovih stanova.

"Nadam se da će se tu nešto uraditi, pa da ta buka ne bude tolika. Ili će se redukovati jačina zvona. Mislim da će ugrožavati naš mir i da će i stakla pucati, jer vidite koliko je to blizu naših balkona", ističe Mira za RSE, koja živi u zgradi pored platoa.

Bez odgovora na pitanja o vrijednosti projekta

Iz banjalučke Gradske uprave kao investitor se navodi Srpska pravoslavna crkvena opština Banja Luka, Banjalučka eparhija.

Iz ove vjerske institucije nije odgovoreno na upit RSE o vrijednosti investicije.

U septembru 2018. godine, Vlada RS-a odobrila je tri miliona maraka (1,5 miliona evra), za izgradnju ovog objekta, te dodatnih milion maraka (pola miliona evra) u maju 2019. godine.

Odjeljenje za prostorno uređenje Banje Luke izdalo je građevinsku dozvolu 10. jula 2019. godine, deset mjeseci nakon što je izgradnja zvanično počela.

Iz Ambasade Ruske Federacije u BiH na upit RSE su rekli kako "pozdravljaju izgradnju hrama i kulturnog centra u Banjoj Luci" kao "simbola prijateljstva između srpskog i ruskog naroda". Nisu željeli komentarisati ništa u vezi sa finansijskim dijelom projekta.

Prilikom početka izgradnje, tadašnji ruski ambasador u BiH Petar Ivancov rekao je da je izgradnja hrama započela na inicijativu banjalučkog episkopa Jefrema, a da su se predstavnici humanitarne organizacije "Imperatorsko pravoslavno-palestinsko društvo" odazvali ovoj inicijativi.

Na čelu ove organizacije nalazi se Sergej Stepašin, bivši premijer Rusije i bivši šef Savezne službe sigurnosti, nasljednika bivšeg KGB-a (Komitet državne bezbjednosti bivše Sovjetskog Saveza). Iz ovog društva, koje ima podružnicu u Banjoj Luci, nisu željeli komentarisati za RSE ništa što se odnosi na izgradnju rusko-srpskog hrama.

Prilikom postavljanja kamena temeljca, episkop banjalučki Jefrem je rekao da je izgradnja hrama realizacija ideje stare stotinu godina.

Istovremeno, iz Sekretarijata za vjere RS-a nije odgovoreno na pitanje o vrijednosti ovog projekta.

Kome je posvećen hram?

Izgradnja hrama i kulturnog centra počela je 17. septembra 2018. Tada su predstavnici vlasti RS-a i Srpske pravoslavne crkve isticali kako se rusko-srpski hram i duhovno kulturni centar u Banjoj Luci dižu "u znak zahvalnosti za ulogu ruskog cara Nikolaja II Romanova u Prvom svjetskom ratu".

Romanovi su posljednja ruska carska porodica, koja je nakon Februarske revolucije 1917. godine svrgnuta sa vlasti. Nakon godinu i nekoliko mjeseci života, pod prismotrom komunističkih vlasti, car Nikolaj II, carica i njihovih petoro djece su pogubljeni u Jekaterinburgu.

"Romanovi su umrli mučeničkom smrću. Ubili su ih komunisti", kazao je u anketi RSE jedan Banjalučanin koji nije želio otkriti identitet.

"Znam da je to ruska porodica [Romanovi] i poznato mi je da su pomogli Srbima u Prvom svjetskom ratu", navodi Banjalučanka Aleksandra.

Prije nekoliko godina u centru Banje Luke postavljena je bista Nikolaju II Romanovu, na inicijativu "Imperatorsko palestinsko-pravoslavnog društva".

Bista bivšeg ruskog cara nalazi se i u blizini Doboja, na sjeveru BiH. Otkrivena je 2017. godine u organizaciji Udruženja srpsko-ruskog prijateljstva i jedinstva pravoslavnih naroda i uz podršku Ambasade Rusije u BiH.

Rusija preko pravoslavlja širi uticaj u BiH

Analitičari ocjenjuju kako je izgradnja hrama "još jedan korak u širenju sve jačeg uticaja Rusije u jednom dijelu Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj".

Politikolog Velizar Antić smatra kako ruska država pokušava da preko pravoslavlja ostvari neke svoje interese u RS-u i, u konačnici, u Bosni i Hercegovini.

"Treba podsjetiti da je vladajuća struktura u RS-u, i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i socijalisti, izašla iz jednog komunističkog miljea, da uopšte nisu oni bili vjerujući ljudi prije ovih ratova devedesetih, ali u ovom trenutku su vidjeli šta im najviše odgovara, šta narod, u suštini, voli i oni to izvršavaju", smatra Antić.

Na području Banje Luke nalazi se oko 40 pravoslavnih vjerskih objekata. Posljednji u nizu je Hram Hrista Spasitelja u centru grada.

Ova crkva je napravljena između dva svjetska rata u centru grada. Prilikom njemačkog bombardovanja 1941. Hram je pogođen, a u maju iste godine je i srušen po naređenju vlasti Nezavisne Države Hrvatske.

Hram je otvoren 2009. godine.