Sud EU: Presuda u korist bh. radnika na prinudnom radu u Azerbejdžanu
Evropski sud za ljudska prava donio je 7.oktobra presudu u korist 33 državljana Bosne i Hercegovine (BiH) koji su 2009. vrbovani i odvedeni u Azerbejdžan gdje su bili na prinudnom radu.
U presudi u slučaju „Zoletić i drugi protiv Azerbejdžana“, navedeno da je država Azerbejdžan, uprkos saznanjima o trgovini ljudima, prinudnom radu i neljudskom tretmanu, kojem su radnici bili izloženi, „nije ispunila obavezu da pokrene i provede efikasnu istragu u vezi sa prinudnim radom i trgovinom ljudima“.
Prema odluci Suda, država Azerbejdžan dužna je radnicima isplatiti naknadu nematerijalne štete u visini od 5.000 eura.
Seudin Zoletić, radnik iz Živinica, na sjeveroistoku BiH, jedan od pokretača tužbe, kaže da ovakav sudski epilog predstavlja veliku pobjedu radnika.
„Sretan sam i vjerovao sam u pobjedu, iako je bilo kriznih situacija. Nijednog trenutka nisam razmišljao da odustanem iako je bilo nagovora od ljudi koji su smtrali da radnik nema nikakve šanse proitv države", kazao je Zoletić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Više od 700 državljana BiH, Srbije i Makedonije je, od 2006. do 2009. godine, putem firme “SerbAz”, bilo angažirano na građevinskim radovima u Azerbejdžanu, gdje su boravili na osnovu turističke vize i bez boravišne i radne dozvole.
Zoletić je u Bakuu, glavnom gradu Azerbejdžana, boravio četiri mjeseca, gdje je, kako kaže, radio na milionskim državnim građevinskim projektima
„Pričalo se o poslu u toj zemlji među prijateljima i kolegama. Pomislio sam da nije loše da odem, da nešto ostvarim u životu i da zaradim. Odmah po slijetanju u Baku došlo je do prve nelagodnosti. Oduzimani su nam pasoši, pod izgovorom da su sigurni u firmi i da ih ne bi neko izgubio. U kući u kojoj smo smješteni bilo nam je ograničeno kretanje. Da izađeš moraš dobiti izlaznice. Ako trebaš nešto kupiti, pošalješ po dvojici-trojici koji imaju priivlegiju da izađu“, prisjeća se.
Nevladina organizacija „Azerbaijan Migration Center“, koju vodi bivši policajac Alovsat Aliyev, stupila je u kontakt sa novinarima RSE u Azerbejdžanu, s kojima je otišao do mjesta na kome su radnici bili smješteni.
BiH je izvor, destinacija i tranzitna zemlja za trgovinu ljudima
„On nam je prvo bacio letke preko ograde sa svojim brojem telefona i to je bio prvi kontakt. Kasnije je došao sa novinarima RSE koji su snimili i slikali u kakvim uvjetima tu živimo i tako je sve krenulo“, kaže Zoletić
Uslijedila evakuacija radnika, a Seudin Zoletić je među posljednjima napustio Azerbejdžan.
„Po dolasku se uključio OSCE i još neke nevladine ogranizacije i krenuli smo da tražimo pravdu. Država se tek kasnije uključila i evo došli smo do konačne presude“, ističe on.
Radnici, među kojima i Zoletić, su 2010. godine tužbom tražili isplatu svojih zarada u iznosu od po 10.000 dolara, te po 5.000 dolara na ime nematerijalne štete zbog povrede prava i sloboda.
No, sudovi u Azerbejdžanu nisu presudili u njihovu korist, te su podnijeli tužbu Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, 2012. godine.
Plate koje im je od maja 2009. godine poslodavac bio dužan isplatiti nikada nisu dobili.
Po dolasku u zemlju u problem izrabljivanih radnika uključila se i vlast u Bosni i Hercegovini.
Vijeće ministara je 2017. godine prihvatilo poziv za intervenciju Bosne i Hercegovine kao treće strane u slučaju "Zoletić i drugi protiv Azerbejdžana“, te zaključilo da ovaj slučaj povlači Ustavom propisanu obavezu Bosne i Hercegovine da osigura zaštitu svojih građana u inostranstvu.
U međuvremenu, u Bosni i Hercegovini je pokrenuta istraga koja je okončana optužnicom za trgovinu ljudima protiv 13 predstavnika kompanije SerbAZ koji su vrbovali radnike.
Četvorica su priznala krivicu i osuđeni su na kazne od uslovne, do godinu dana zatvora. Ostali su oslobođeni.