Memorandum most do izbora ili manjinske Vlade u Crnoj Gori

Memorandum koji su 15. decembra potpisali predstavnici dijela crnogorske vladajuće većine i predstavnici manjinskih stranaka je nagovještaj prekompozicije na političkoj sceni, ocjenjuje Daliborka Uljarević, direktorka Centra za građansko obrazovanje.

Dodaje da je dogovor koji je potpisalo sedam lidera različitih političkih grupacija, uključujući i Građanski pokret URA, na čijem je čelu vicepremijer Dritan Abazović, ujedno i pokušaj “premošćavanja” nefunkcionalnosti Vlade i parlamenta.

“Mislim da je prirodno, poželjno i očekivano da ulazimo u fazu u kojoj se to pokušava prevazići. Vidjećemo ko će u narednom periodu biti vladajuća većina a ko manjina. Ove strukture koje su potpisale Memorandum o saradnji bi možda mogle da naprave i korak dalje i naprave manjinsku vladu”, kaže Uljarević.

Ipak, ona smatra da su dometi memoranduma kratkoročni, ali da bi mogli voditi ka formiranju manjinske Vlade, kao opciji za izlazak iz političke krize u Crnoj Gori.

Vlada bez podrške

Aktuelna Vlada Zdravka Krivokapića već pola godine nema podršku parlamentarne većine iz čijih redova su, prvenstveno DF-a, u više navrata tražili njenu smjenu, što uveliko blokira donošenje važnih zakona u Parlamentu, na predlog Vlade.

Do kraja godine trebalo bi da bude usvojen budžet za 2022. ali je upitno da li će Vlada dobiti većinsku podršku poslanika.

Memorandum su potpisale stranke koje imaju 14 poslanika, od 81. u crnogorskom parlamentu.

U Memorandumu se partije potpisnice obavezuju da će sarađivati na pomirenju u Crnoj Gori, izgradnji građanske države, poštovanju Ustava, radu na depolitizaciji institucija u cilju članstva Crne Gore u Evropskoj uniji, snažnom ekonomskom razvoju, izgradnji socijalne države i države vladavine prava, zaštiti i unapređenju prava manjina i njihovoj integraciji u institucije, uspostavljanju ekološke države.

Potpisnici su vladajući Građanski pokret URA i Savez građana CIVIS i Socijalistička narodna partija (SNP), a od partija nacionalnih manjina Bošnjačka stranke i tri partije koje okupljaju Albance u Crnoj Gori, Albanska alternativa, Forca i Demokratska partija.

DPS otvara vrata za pregovore o manjinskoj Vladi

SNP, koja je potpisnica memoranduma, na prošlogodišnjim izborima bila je u koaliciji koju su predvodili Demokratski front i premijer Krivokapić.

U prvim reakcijama na potpisivanje memoranduma od strane URA i SNP, sa kojima su u vlasti na državnom nivou, iz Demokratskog fronta (DF) i Demokrata, kazali su da sumnjaju da je u pitanju pakt „za smjenu Vlade i izdaju izborne volje građana i saradnje sa Đukanovićevom DPS“.

A iz DPS koja je najjača stranka opozicije su saopštili da su otvoreni za saradnju sa potpisnicima memoranduma i eventualne razgovore o manjinskoj Vladi. Inače, manjinske partije koje su potpisale Memorandum su decenijski koalicioni partneri DPS-a.

“Da li je ovo put u stvaranje manjinske vlade? Ako je to jedna od tema o kojoj se želi razgovarati, kuca se na otvorena vrata kod DPS-a", rekao je poslanik te stranke Andrija Nikolić za RTCG.

Nikolić je konstatovao da je Crna Gora u dubokoj političkoj i institucionalnoj krizi, te da je svaki konstruktivan pokušaj izlaska iz blokade pozitivan pomak.

Iz URA su 16. decembra reagovali na prozivke DF i Demokrata poručivši da “oni koji upućuju otrovne strijele na osnaživanje saradnje partija vlasti - URE, SNP-a i CIVIS-a sa manjinskim partijama, ne zaslužuju da vrše vlast u Crnoj Gori”.

Potpredsjednica URA Ana Novaković-Đurović odgovorila je i na pozive iz DPS na dijalog o formiranju manjinske Vlade:

“Djelovi opozicije koji pokušavaju da Memorandum iskoriste u svrhu plasiranja njihovog viđenja raspleta političke krize, samo izazivaju nove tenzije i uzbunjuju javnost".

Uljarević: Savez za deblokadu pravosuđa

Uljarević kaže da bi savez URA i SNP sa manjinskim partijama u parlamentu mogao biti važan faktor za naimenovanja u pravosuđu:

“Potpisnici memoranduma koji dolaze iz različitih struktura bi mogli sa poslanicima DPS, Socijaldemokratske partije i Socijaldemokrata biti većina koja bi mogla da odblokira naimenovanja u pravosuđu, u kojem je situacija već duže vrijeme zabrinjavajuća , a na koju je ukazala i Evropska komisija u svom izvještaju za Crnu Goru.”

Na primjer, poslanici opozicije sa potpisnicima memoranduma imaju ukupno 49 poslanika, što je tropetinska većina neophodna za izbor Vrhovnog državnog tužioca, koji je u stanju “vršilac dužnosti” od 2019. godine. U v.d. stanju je i dio Sudskog savjeta, Tužilački nije konstituisan, a sudskom sistemu nedostaje oko 30 sudija.

Ovakvo stanje posljedica je izostanka političkog dogovora unutar vladajuće parlamentarne većine koja ne može da se dogovori oko kandidata koji bi dobili zeleno svijetlo u parlamentu.

Novi savez kao 'most' do novih izbora

Nakon formiranja saveza koji je potpisao Memorandum, u parlamentu su na jednoj strani ostali 35 poslanika, procrnogorske, državotvorne opcije, a na drugoj 32 poslanika većine, uglavnom prosrpske orijentacije.

Na pitanje da li novi politički savez koji je multinacionalan, može biti treći, između dva suprotstavljena bloka, Uljarević kaže da ga ne bi nazvala blokom već mostom:

“Meni to više liči na most ka nekim novim pregrupisavanjima oko određenih jasno definisanih i oročenih zadataka. Možda bi to moglo da bude prelazno rješenje do narednih izbora. Potpisnice Memoranduma imaju jako puno ideoloških i drugih razlika da bi mogle djelovati dugoročno i konzistentno ali imaju određene interese koji su se sada poklopili i njihova raznovrsnost u tom pogledu može da bude velika prednost.”

Uljarević ocjenjuje da u atmosferi duboke nacionalne polarizacije sada imamo nešto što okuplja različitosti na nacionalnoj osnovi jer dio političara zloupotrebljava osjetljiva identitetska pitanja da ojača svoju poziciju:

“Zato je dobro da onaj dio koji stavlja građansko iznad nacionalnog ipak bude uključen u potrebne reformske zahvate, opet naglašavam kratkoročnog okvira, kako bi se uspostavila neka stabilnija Vlada i parlamentarna većina.“

Hronologija političke krize u Crnoj Gori

Demokratski front kao najjača grupacija u vlasti od starta je bio nezadovoljan karakterom Vlade koja je napravljena kao ekspertska, a u kojoj nije bilo mjesta za njihove predstavnike.

Ipak kriza je kulminirala nakon što je na predlog Krivokapića u junu ove godine smijenjen ministar pravde Vladimir Leposavić zbog negiranja genocida u Srebrenici. Od tada DF bezuspješno traži smjenu Vlade i premijera. Demokrate i URA su odbijali da ih u tome podrže.

Ni najava DF-a od 11. decembra da će podnijeti inicijativu za skraćenje mandata Skupštine nije naišla na odobravanje Demokrata i URA.

Prva i za sada jedina zvanična inicijativa za smjenu Vlade ipak nije stigla od DF-a nego od opozicije predvođene DPS-om koja je, međutim u poslednjem trenutku odustala od glasanja u parlamentu, iako je tvrdila da ima neophodnu većinu da “obori” Krivokapićevu Vladu.

Krivokapićeva Vlada Crne Gore izabrana je 4. decembra prošle godine u Skupštini Crne Gore glasovima poslanika prosrpskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata i Građanskog pokreta URA, koji su u avgustu iste godine osvojili vlast, čime je Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića, nakon tri decenije vlasti prešla u opoziciju.