Hrvatski šef diplomatije: Podržavamo sve što lideri u BiH dogovore

Ministar spoljnih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman izjavio je da Hrvatska podržava sve ono što se politički lideri u Bosni i Hercegovini (BiH) dogovore te da poštuju načela sadržana u Dejtonskom sporazumu.

To je kazao u Sarajevu 5. januara odgovarajući na pitanja novinara o izmjenama Izbornog zakona BiH, nakon sastanka s ministricom spoljnih poslova BiH Biserom Turković.

Radman tvrdi da su politička prava, jednakopravnost te eliminacija svih oblika diksriminacije u izbornom procesu nužni kako bi se ostvario politički legitimitet.

„Podržavamo sve ono što dogovore politički lideri. Hrvatskoj je u interesu zadovoljstvo i stabilnost BiH, što je ujedno i jamac za evropski put“, naglasio je.

Kada bi se pitalo Hrvatsku, dodao je, BiH bi već bila u Evropskoj uniji te da u tome nema dileme.

„Članstvo BiH u EU bi doprinijelo stabilnosti“, zaključio je hrvatski šef diplomatije, koji je u dvodnevnoj posjeti BiH.

Nakon sastanka šefova diplomatija susjednih zemalja, rečeno je da su BiH i Hrvatska dvije susjedne zemlje koje dijele mnogo toga zbog čega postoje i otvorena pitanja, ali istovremeno imaju više od 140 potpisanih bilaterlnih sporazuma.

Fokus sastanka je bila politička situacija u BiH, Hrvatskoj i regiji te je izražena saglasnost da se mora vratiti na put ispunjavanja 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji, ali i osigurati puna funkcionalnost bh. institucija.

„Destabilizacija BiH ne može proći bez destabilizacije cijelog regiona, a svima je u interesu da ovaj region bude stabilan i prosperitetan“, naglasila je Turković.

Pozdravila je i prijedlog da se održi zajednička sjednica Vlade Hrvatske i Savjeta ministara BiH u prvoj polovini 2022. godine, izražavajući uvjerenje da će to biti prilika da se utvrde smjernice za daljnji rad i saradnju dvije zemlje jer će se 21. jula ove godine obilježiti 30 godina od uspostave diplomatskih odnosa.

Podsjetila je da je napravljen pomak u rješavanju međusobnih otvorenih pitanja u vezi korištenja vode iz Buškog jezera. Odlukom Doma naroda Federalnog parlamenta, hrvatska Elektroprivreda će ubuduće dvjema opštinama u BiH, Tomislavgradu i Livnu plaćati 4,3 miliona evra za korištenje vode iz akumulacije Buškog jezera umjesto dosadašnjih 1,8 miliona eura.

Kada je u pitanju odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, ono je i dalje otvoreno i njemu treba posvetiti dodatne napore kako bi se našlo rješenje na dobrobit obje zemlje te osigurati značajnije uključenje bh. eksperata u praćenju stanja i iznalaženju rješenja.

Ministar Grlić Radman istaknuo je da su mir i stabilnost najvažniji u ovom geostrateškom, vrlo dinamičnom prostoru, naglašavajući da je u posjetu BiH došao kako bi se razmotrile mogućnosti održavanja zajedničke sjednice dvije vlade.

Takođe, dvije zemlje, rečeno je, povezuje niz infrastrukturnih projekata te je ministar Grlić Radman izdvojio projekt južne plinske interkonekcije koja dobiva na važnosti u trenutnim okolnostima poremećaja na tržištu energenata.

„On je koristan za naše dvije države, a BiH bi otvorio novi nabavni pravac za plin, kao i veću sigurnost pri snabdijevanju. Dvije zemlje imaju interese na području cestogradnje, hidroenergije, zaštite okoliša, ali i kod evropskih projekata prekogranične saradnje“, dodao je.

Smatra da u tom kontekstu postoji prostor za daljnje unapređenje bilateralnih odnosa dvije zemalje, čemu bi zajednička sjednica Savjeta ministara BiH i Vlade Hrvatske svakako pridonijela.

„Razmotrićemo mogućnost organizovanja ekonomskog foruma u Sarajevu nakon zajedničke sjednice jer ima dosta prostora za unapređenje saradnje“, kazao je hrvatski ministar ističući da je svjestan i okolnosti u BiH gdje je došlo do zastoja u radu institucija.

Drugog dana boravka u BIH, Grlić Radman razgovaraće i sa Vinkom Puljićem, nadbiskupom Vrhbosanske nadbiskupije.

Tokom dana, Grlić Radman će se u Mostaru, na jugu BiH, sastati sa gradonačelnikom Mariom Kordićem, te lokalnim predstavnicima katoličke crkve.

Posjeta Križančevom Selu u srednjoj BiH

Prvog dana posjete, u utorak, 4. januara, hrvatski šef diplomatije je posjetio Križančevo selo kod Viteza, u srednjoj BiH.

On je položio vijenac na spomen-obilježje podignuto u mjestu gdje su u decembru 1993. godine, u napadu Armije BiH na to selo, ubijeni civili i pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

Radman je rekao da je u ovaj dio BiH došao sa porukom ohrabrenja Hrvatima koji tu žive, ali i podrške očuvanju mira i stabilnosti u cijeloj zemlji, kao i evropskom putu BiH.

„Ovdje su stradali nevini ljudi i ovdje se dogodio strašan zločin jer su ubijeni starci, žene i djeca. Svaki zločin, ko god da ga je počinio, mora biti sankcionisan“, izjavio je Radman novinarima, prenosi SRNA.

Prema podacima Udruženja porodica poginulih i nestalih branitelja u srednjoj Bosni, 34 osobe su pronađene ubijene na kućnom pragu, dok su tijela 30 zarobljenika naknadno razmijenjena.

Pred Sudom BiH u toku je postupak za ubistva najmanje 12 pripadnika HVO-a koji su se predali, kao i dvije žene hrvatske nacionalnosti, počinjena prilikom napada na Križančevo Selo, Šafradin i Dubravice kod Viteza 22. decembra 1993. godine.

Hrvatski ministar vanjskih poslova posjetio je i Franjevački samostan sv. Franje Asiškog u Gučoj Gori kod Travnika.

Posjeta hrvatskog ministra spoljnih poslova Bosni i Hercegovini je druga zvanična posjeta nekog predstavnika Vlade Hrvatske u posljednje dvije sedmice.

Premijer Hrvatske, Andrej Plenković je boravio u Sarajevu polovinom decembra, kada se susreo sa predsjedavajućim Savjeta ministara Bosne i Hercegovine  Zoranom Tegeltijom.

Tada je dogovorena zajednička sjednica Savjeta ministara BIH i Vlade Hrvatske u prvom kvartalu 2022. godine u Zagrebu, te privredni forum koji bi se trebao organizovati u Sarajevu.