Treći sastanak OSCE-a o tenzijama između Rusije i Ukrajine
Treći niz razgovora ove sedmice s ciljem smirivanja tenzija oko gomilanja ruskih trupa u blizini njene granice s Ukrajinom trebao bi se održati 13. januara kada se u Beču sastane stalno vijeće Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE).
Moskva i Washington već su podvukli svoje "fundamentalne" razlike po pitanju evropske sigurnosti tokom napetih razgovora ranije ove sedmice u Ženevi i Briselu, a američki ambasador pri OSCE-u priznao je da na sastanku 13. januara ne očekuje pomake.
"Mislim da ove sedmice neće biti konkretnih rezultata. Naš glavni cilj je, u principu, da uspostavimo dijalog", rekao je Michael Carpenter.
"Da, naše pozicije su polarizirane, ali to ne znači da nema elemenata i oblasti oko kojih se ne možemo složiti", rekao je on nezavisnom ruskom TV kanalu Dozhd.
Izazov je, kako je rekao, "odrediti u kojim oblicima je generalno moguće produbiti dijalog o ovom pitanju u narednih nekoliko mjeseci ili čak godinu dana".
Sastanak OSCE-a će biti njegov prvi u godini i prisustvovat će mu svih 57 država članica.
Pored rasprave o tenzijama uzrokovanim gomilanjem ruskih trupa, na sastanku će govoriti poljski ministar vanjskih poslova Zbigniew Rau koji predstavlja prioritete svoje zemlje za ovogodišnje predsjedavanje OSCE-om.
Sastanak će biti posljednji u sedmici teške diplomatije izazvane optužbama Zapada da Moskva gomila tenkove, artiljeriju i oko 100.000 vojnika na istočnoj granici Ukrajine zahvaćenoj ratom.
Šef NATO-a Jens Stoltenberg rekao je nakon razgovora u Briselu na sastanku Vijeća NATO-Rusija da je došlo do "ozbiljne i direktne razmjene".
Stoltenberg je rekao da postoje "značajne razlike između NATO saveznika i Rusije po ovom pitanju" nakon četverosatnog sastanka Vijeća NATO-Rusija.
"Naše razlike neće biti lako premostiti, ali je pozitivan znak da su svi saveznici u NATO-u i Rusija sjeli za isti sto i bavili se suštinskim temama", dodao je.
Šef NATO-a je rekao da je Alijansa ostala pri stavu u odbacivanju zahtjeva Moskve za novim sigurnosnim rješenjima u Evropi, ponovivši stav NATO-a da Ukrajina ima pravo odlučivati o svojim budućim sigurnosnim aranžmanima i da Rusija nema pravo veta na prijem novih članica u NATO-u.
SAD kažu da je 'prerano reći' da li su Rusi ozbiljni po pitanju sigurnosnih pregovora
Da li će kriza u Kazahstanu uticati na Putinove planove za Ukrajinu?
Moskva insistira da je raspoređivanje vojske odgovor na ono što vidi kao rastuće prisustvo NATO-a u svojoj sferi uticaja i poriče da planira invaziju na Ukrajinu.
Na pres-konferenciji nakon sastanka, zamjenik ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško rekao je da širenje NATO-a predstavlja prijetnju po sigurnost Rusije, ali da je Rusija spremna razgovarati o raspoređivanju oružja i mjerama verifikacije.
"Apsolutno je imperativ prekinuti politiku otvorenih vrata i ponuditi Rusiji pravno obavezujuće garancije koje onemogućuju dalje širenje NATO-a na istok", rekao je Gruško. "Sloboda izbora načina obezbjeđivanja vlastite sigurnosti ne smije se provoditi na način koji narušava legitimne sigurnosne interese drugih."
Na sastanku u Briselu učestvovala je i zamjenica američkog državnog sekretara Wendy Sherman, glavna američka pregovaračica na pregovorima u Ženevi.
Ona je pozvala Rusiju da ostane za pregovaračkim stolom kako bi razgovarala o Ukrajini i drugim pitanjima, uključujući kontrolu naoružanja.
"Ako Rusija ode... bit će sasvim očigledno da ona nikada nije bila ozbiljna u vođenju diplomatije i zato se zajednički pripremamo za svaki slučaj", rekao je Sherman.
Izvor: AFP, dpa