Assange može od Vrhovnog suda tražiti da razmotre odluku o izručenju

Osnivač WikiLeaksa Julian Assange dobio je pravo da od Vrhovnog suda traži da blokira njegovo izručenje Sjedinjenim Državama gdje bi se mogao suočiti sa doživotnim zatvorom.

Visoki sud u Londonu odlučio je u ponedjeljak da Assange može da traži saslušanje od najvišeg suda u Velikoj Britaniji, odlažući izručenje za sada.

Sjedinjene Države traže Assangea zbog objavljivanja povjerljivih vojnih dokumenata i diplomatskih depeša dokumenata, a ukoliko bude izručen suočio bi se sa 18 tačaka optužnice, uključujući i onu o špijunaži.

U decembru je Visoki sud poništio presudu nižeg suda da ga ne treba izručiti jer bi njegovo mentalno stanje moglo da dovede do samoubistva.

Dok su mu sudije Visokog suda odbile dopustiti izravnu žalbu na odluku, rekli su da je njegov slučaj pokrenuo pitanje od pravne važnosti o kojem bi odluku mogao zatražiti od najvišeg suda Britanije. To znači da će Vrhovni sud morati odlučiti da li će ramotriti njegov prigovor ili ne.

Assange ima 14 dana da podnese zahtjev sudu.

“Da ne bude zabune, danas smo pobijedili na sudu”, rekla je Assangeova partnerica Stella Moris. “Naša borba se nastavlja i borićemo se dok Julian ne bude slobodan.”

Assange se u SAD-u suočava sa 18 tačaka optužnice, uključujući i onu za kršenje zakona o špijuniranju nakon što je njegov WikiLeaks objavio hiljade tajnih američkih dosijea i diplomatskih depeša 2010. godine. Tada je objavljeno na stotine hiljada diplomatskih dokumenata i dosijea koji otkrivaju ratne zločine koje su američke trupe počinile tokom vojnih operacija u Afganistanu i Iraku.

Iz Sjedinjenih Država kažu da je curenjima podataka prekšen zakon i ugroženi životi, dok Assange smatra da su slučajevi politički motivisani.

Assange koji poriče da je počinio bilo kakvo krivično djelo, nalazi se od 2019. u londonskom Belmarsh zatvoru. Uhapšen je nakon izbacivanja iz ekvadorske ambasade u Londonu zbog kršenja uslova kaucije.

U ambasadu je ušao 2012. godine kako bi izbjegao izručenje u Švedsku gdje se suočavao sa optužbama za seksualne napade, što je on poricao. Optužbe protiv njega u Švedskoj su u međuvremenu odbačene.

Proveo je sedam godina u ambasadi Ekvadora u Londonu koja mu je također dodijelila i ekvadorsko državljanstvo. Nakon što je u aprilu 2019. godine, ekvadorski predsjednik Lenin Moreno na Twitteru objavio da je Ekvador donio ‘suverenu odluku da povuku azil’ britanska policija je uhapsila osnivača WikiLeaksa.

Ukoliko mu bude suđeno u Sjedinjenim Državama Assange bi se mogao suočiti sa zatvorskom kaznom od 175 godina zbog pribavljanja i objavljivanja tajnih dokumenata.