Kako su najbogatiji udvostručili imetak tokom pandemije?
Svako 26 sati u svijetu neko postane milijarder, dok nejednakost doprinosi smrti jedne osobe svake četiri sekunde.
Deset najbogatijih ljudi svijeta više je nego udvostručilo svoje bogatstvo sa 700 milijardi dolara na 1,5 biliona dolara — po stopi od 15.000 dolara u sekundi ili 1,3 milijarde dolara dnevno — tokom prve dvije godine pandemije u kojoj su prihodi 99 posto čovječanstva opali i više od 160 miliona ljudi prisiljeno na siromaštvo, pokazao je izvještaj dobrotvorne organizacije Oxfam. Zašto?
"Ako bi ovih deset muškaraca sutra izgubilo 99,9 posto svog bogatstva, i dalje bi bili bogatiji od 99 posto svih ljudi na ovoj planeti", rekla je izvršna direktorica Oxfam Internationala Gabriela Bucher.
"Oni sada imaju šest puta više bogatstva od 3,1 milijarde najsiromašnijih ljudi.”
U novom brifingu "Nejednakost ubija", objavljenom uoči Agende Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, Oxfam kaže da nejednakost doprinosi smrti najmanje 21.000 ljudi svakog dana, ili jedne osobe svake četiri sekunde.
Ovo je nalaz zasnovan na smrtnim slučajevima na globalnom nivou zbog nedostatka pristupa zdravstvenoj zaštiti, rodno zasnovanog nasilja, gladi i klimatskih poremećaja.
"Nikada nije bilo toliko važno da se počne ispravljati nasilne greške ove opscene nejednakosti vraćanjem moći i ekstremnog bogatstva elita, uključujući oporezivanje — vraćanje tog novca u realnu ekonomiju i spašavanje života", rekla je ona.
Bogatstvo milijardera poraslo je više od početka COVID-19 nego u posljednjih 14 godina.
S pet biliona dolara, ovo je najveći porast bogatstva milijardera od kada se bilježi.
Oxfam je u izvještaju pokazao šta bi "jednokratni porez od 99 posto" deset najbogatijih mogao platiti:
napraviti dovoljno vakcina za svijet;
osigurati univerzalnu zdravstvenu i socijalnu zaštitu, financirati klimatsku prilagodbu i smanjiti rodno uvjetovano nasilje u više od 80 zemalja;
Sve ovo, piše u izvještaju, i opet mi im ostalo osam milijardi više nego su imali prije pandemije.
"Sjajna pandemija"
"Milijarderi su imali sjajnu pandemiju. Središnje banke upumpale su bilione dolara na financijska tržišta kako bi spasile gospodarstvo, no velik dio toga završio je u džepovima milijardera koji su bili na berzi. Vakcine su trebala okončati ovu pandemiju, ali su bogate vlade dopuštale farmaceutskim milijarderima i monopolima da prekinu opskrbu milijardama ljudi. Rezultat je da svaka vrsta zamislive nejednakosti riskira porast. Predvidljivost toga je bolesna. Posljedice toga ubijaju", rekla je Bucher.
Prema podacima Forbesa koje je citirala dobrotvorna organizacija, deset najbogatijih ljudi na svijetu su: Elon Musk, Jeff Bezos, Bernard Arnault i obitelj, Bill Gates, Larry Ellison, Larry Page, Sergey Brin, Mark Zuckerberg, Steve Ballmer i Warren Buffet.
Iako je ukupno njihovo bogatstvo naraslo sa 700 milijardi dolara na 1,5 biliona dolara između marta 2020. i novembra 2021., postoje značajne varijacije među njima, pri čemu je bogatstvo Muska, vlasnika Tesle, poraslo za više od 1000 posto, dok je bogatstvo Bill Gatesa poraslo za skromnijih 30 posto.
BBC piše da odluka Oxfama da izmjeri rast od početka pandemije, kada su globalne cijene dionica naglo pale, malo iskrivljuje nalaze.
Bogatstvo najbogatijih na svijetu obično je vezano za njihove dionice, koje su naglo pale u ožujku 2020., što znači da je kasniji rast bio s ove niže baze.
Da je Oxfam mjerio od neposredno prije početka pandemije, rast bi bio manje izražen, piše BBC.
Međutim, jedan od autora izvješća Max Lawson rekao je za BBC:
"Ako umjesto toga uzmete bogatstvo milijardera sredinom februara 2020., procjenjujemo da je povećanje među deset najbogatijih ljudi više od 70 posto - što bi i dalje predstavljalo rekordno povećanje, i nešto slično što nikada prije nismo vidjeli."
Musk je, prema podacima preuzetim s popisa milijardera časopisa Forbes, svoje bogatstvo povećao deset puta na 294 milijarde dolara u prvih 20 mjeseci pandemije, što ga je katapultiralo iznad Jeffa Bezosa, osnivača Amazona, te je postao najbogatija osoba na svijetu.
Tokom razdoblja kada su dionice tehnologije na Wall Streetu skočile, Bezosovo neto bogatstvo poraslo je 67 posto na 203 milijarde dolara, bogatstvo Facebooka Marka Zuckerberga udvostručilo se na 118 milijardi dolara, dok se bogatstvo osnivača Microsofta, Billa Gatesa, povećalo za 31 posto na 137 milijardi dolara.
Cijene dionica naglo su pale u prvim sedmicama pandemije, ali su potom potaknute poticajima središnjih banaka i ministarstava financija diljem svijeta.
Smanjenje kamatnih stopa na rekordno niske razine i ogromno povećanje ponude novca kroz proces kupnje obveznica poznatog kao kvantitativno ublažavanje doveli su do porasta tržišta dionica, a tehnološke tvrtke poput Amazona, Googlea, Applea i Facebooka potaknule su kupnju povećanjem rada od kuće i korištenjem interneta tokom pandemije, piše Guardian.
Posljedice nejednakosti
Prijetnju koju predstavlja nejednakost prošlog je tjedna istaknuo David Malpass, predsjednik Svjetske banke, kada je objavio najnovije prognoze svoje organizacije za globalno gospodarstvo.
"Zemlje u razvoju suočavaju se s teškim dugoročnim problemima povezanim s nižim stopama cijepljenja, globalnom makro politikom i teretom duga", rekao je.
"Postoji rastući kanjon između njihovih stopa rasta i onih u naprednim ekonomijama. Ova je nejednakost još dramatičnija u smislu per capita i medijana dohotka, s ljudima u zemljama u razvoju koji su zaostali, a stope siromaštva rastu. Vidimo zabrinjavajuće preokrete u siromaštvu, prehrani i zdravlju", rekla je Bucher.
Ekstremna nejednakost je oblik ekonomskog nasilja, gdje politike i političke odluke koje održavaju bogatstvo i moć nekolicine privilegiranih rezultiraju izravnom štetom za veliku većinu običnih ljudi diljem svijeta i samog planeta.
"Odgovor svijeta na pandemiju posebno je akutno pokrenuo ovo ekonomsko nasilje po rasnim, marginaliziranim i rodnim linijama. Kako COVID-19 naglo raste, to se pretvara u porast rodno uvjetovanog nasilja, iako je još više neplaćene skrbi na teretu ženama i djevojčicama", rekla je Bucher.
Pandemija je vratila rodni paritet s 99 godina na 135 godina. Žene su ukupno izgubile 800 milijardi dolara zarade u 2020., s 13 miliona manje zaposlenih žena nego 2019.
Oko 250 muškarca imaju više bogatstva od svih milijardu žena i djevojaka u Africi i Latinskoj Americi i na Karibima zajedno.
Pandemija je najteže pogodila rasne skupine. Tokom drugog vala pandemije u Engleskoj, ljudi porijeklom iz Bangladeša imali su pet puta veću vjerovatnost da će umrijeti od COVID-19 nego bijelci Britanci.
Crnci u Brazilu imaju 1,5 puta veću vjerovatnost da će umrijeti od COVID-19 nego bijelci. U SAD-u bi 3,4 miliona crnih Amerikanaca danas bilo živo da je njihov životni vijek isti kao kod bijelaca — to je izravno povezano s povijesnim rasizmom i kolonijalizmom.
Očekuje se da će nejednakost među zemljama porasti po prvi put u generaciji.
Zemlje u razvoju, kojima je uskraćen pristup dovoljnom broju cjepiva zbog zaštite monopola farmaceutskih korporacija od bogatih vlada, bile su prisiljene smanjiti socijalnu potrošnju kako se njihov dug povećava i sada se suočavaju s mogućnošću mjera štednje.
Udio ljudi s COVID-19 koji umiru od virusa u zemljama u razvoju otprilike je dvostruko veći od onih u bogatim zemljama.
"Pandemija COVID-19 otvoreno je otkrila i motiv pohlepe i priliku političkim i ekonomskim sredstvima, čime je ekstremna nejednakost postala instrument ekonomskog nasilja", rekla je Bucher.
"Nakon godina istraživanja i kampanja o tom pitanju, ovo je šokantan, ali neizbježan zaključak do kojeg je Oxfam danas morao doći."
Unatoč ogromnim troškovima borbe protiv pandemije, u posljednje dvije godine vlade bogatih zemalja nisu uspjele povećati poreze na bogatstvo najbogatijih i nastavile su s privatizacijom javnih dobara kao što je nauka o vakcinama.
Nejednakost ide u srž klimatske krize, budući da jedan posto najbogatijih ispušta više nego dvostruko više CO2 od najnižih 50 posto svijeta, što je dovelo do klimatskih promjena tokom 2020. i 2021. koje su pridonijele šumskim požarima, poplavama, tornadima, propadanju usjeva i gladi.
"Nejednakost takvim tempom i razmjerom događa se po izboru, a ne slučajno", rekla je Bucher.
"Ne samo da su naše ekonomske strukture sve nas učinile manje sigurnim od ove pandemije, one aktivno omogućuju onima koji su već iznimno bogati i moćni da iskoriste ovu krizu za vlastiti profit."
U izvješću se napominje da su dvije najveće svjetske ekonomije — SAD i Kina — počele razmatrati politike koje smanjuju nejednakost, uključujući donošenje viših poreznih stopa za bogate i poduzimanje mjera protiv monopola.