Zbog govora ministarke Bratić, ombudsman poziva političare na odgovornost

Ozbiljna politička kriza u Crnoj Gori je dovela do zaoštravanja retorike, a samim tim i do ne baš tolerantnih poruka koje se mogu čuti na javnoj sceni, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković, komentarišući istup ministarke Vesne Bratić, koja je tokom protesta u Podgorici prozvala političare koji pripadaju manjinskim nacionalnim zajednicama Bošnjaka i Albanaca.

Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić se 23. januara obratila protivnicima formiranja manjinske Vlade na inicijativu potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, oštro napadajući sve koji su uključeni u taj projekat.

Bratić je izrazila protest što, prema njenom mišljenju, buduća Vlada neće potpisati Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) i targetirala moguće konstituente buduće manjinske Vlade, od Socijalističke narodne partije (SNP) do političara koji pripadaju manjinskim narodima.

"Da li vrhuška SNP-a misli, da će sa Draginjom Vuksanović Stanković i Damirom Šehovićem, Ervinom Ibrahimovićem, Fatmirom Đekom, Nikom Đeljošajem potpisati Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom", izjavila je tokom protesta ministarka Bratić, poručujući da je Abazovićeva "sramota" što obara postojeću Vladu Zdravka Krivokapića.

Kompletna opozicija, dio nevladinog sektora i dio partija aktuelne vladajuće većine su okarakterisale dio govora ministarke Bratić neprimjerenim i nacionalističkim, te usmjerenim prema manjinama.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković kaže da je činjenica da lideri partija manjina u govoru ministarke Bartić nijesu pomenuti u tolerantnom tonu.

"U ovakvim okolnostima njena izjava može da zvuči uvrjedljivo i svaka sumnja u to šta je ona zaista htjela da pošalje kao poruku treba da bude otklonjena. Sve vrijeme upozoravamo da duboka politička kriza ne bi trebalo da se preliva na građane i da bi političari trebalo da budu odgovorni jer bi u suprotnom moglo doći do ozbiljnih posljedica", kaže Bjeković.

Proteste protiv inicijative za izglasavanje nepovjerenja Vladi su podržali funkcioneri Demokratske Crne Gore i manjih stranaka iz Demokratskog fronta (DF).

Sporno obraćanje ministarke Bratić dolazi nakon što je u Skupštini Crne Gore zakazano glasanje o nepovjerenju Vladi Zdravka Krivokapića, za 4. februar, na inicijativu koalicije koju predvodi potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i opozicione stranke.

Prema Abazovićevom prijedlogu, dosadašnju Vladu bi mogla da zamijeni manjinska Vlada koju bi činila Abazovićeva koalicija (Građanski pokret Ura i Organizacija Civis), manjinske nacionalne stranke Albanaca i Bošnjaka, te moguće Socijalistička narodna partija.

Ove stranke su ranije potpisale Memorandum o saradnji koji se u dijelu političke javnost smatra osnovom za formiranje buduće manjinske Vlade.

I dio vlasti optužio ministarku za 'nacionalistički ton'

Obraćanje ministarke Vesna Bratić izazvalo je brojne osude zbog njenog prozivanja političara koji pripadaju manjinskim nacionalnim zajednicama Bošnjaka i Albanaca.

Iz vladajuće Socijalističke narodne partije su ocijenili da je Bratić u krajnje "nekorektnom i nacionalističkom tonu pomenula lidere partija sa kojima je SNP potpisao memorandum o saradnji".

Kažu da ih je ministarka lažno optužila da će sa liderima opozicionih Socijaldemokratske partije i Socijaldemokrata, koji nisu potpisnici Memoranduma, napraviti buduću Vladu.

"Baš lideri tih partija, inače tradicionalnih koalicionih partnera DPS-a omogućili su ministarki Bratić da dobije crnogorsko državljanstvo pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima", navodi su u reagovanju SNP-a.

Lider Demosa, koji je dio vladajućeg DF-a, Miodrag Lekić je na Tviteru poručio da je "nacionalistička intonacija u govoru ministarke Bratić poklon nosiocima prethodno korumpiranog režima".

Opozicija: Sankcionisati ministarkin govor mržnje

Opozicione Socijaldemokrate (SD) pozvale su nadležne da preispitaju "da li su se stekli uslovi za gubitak crnogorskog državljanstva u slučaju ministarke Vesne Bratić".

Kako navode iz te partije, povod je njen govor mržnje na protestu u Podgorici na kojem se "obrušila i pokušala da omalovaži predstavnike manjinskih naroda".

Ranije su istup ministarke Bratić osudile i SDP i DPS, a Jovana Marović iz vladajućeg Građanskog pokreta URA je ministarki poručila da je Crna Gora građanska država "koliko god to Vas Vesna Bratić boljelo".

Ministarstvo brani ministarku

Ministarka Vesna Bratić na protestu u Podgorici nije vrijeđala bilo koju manjinu, saopštili su iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, navodeći da je Bratić "govorila jezikom, slobode".

Iz Ministarstva su kazali da je Bratić u svom obraćanju na protestu pitala vrhušku Socijalističke narodne partije da li oni zaista smatraju da će zajedno sa Draginjom Vuksanović Stanković, Damirom Šehovićem, Ervinom Ibrahimovićem, Fatmirom Đekom i Nikom Đeljošajem potpisati Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

Iz Ministarstva su ocijenili da Demokratska partija socijalista (DPS), Socijaldemokratska partija i Socijaldemokrate kroz svoja reagovanja na izjavu ministarke "žele opet da Bratić uvuku u svoje nacionalističke igre i mržnju, na kojoj su 30 godina vladali".

Protesti i tri inicijative za izglasavanje nepovjerenja

Osim ministarke Vesne Bratić i ministar finansija Milojko Spajić, ekonomije Jakov Milatović i ekologije Ratko Mitrović prošetali su 23. januara ulicama Podgorice, sa nekoliko stotina građana koji su poručili da neće dozvoliti "izdaju" izborne pobjede 2020, kada je nakon tri decenije s vlasti skinuta Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića.

Kako bi osujetio izglasavanje nepovjerenja njegovoj Vladi, premijer Zdravko Krivokapić je podnio inicijativu da Skupština razriješi Dritana Abazovića sa potpredsjedničkog mjesta i izabere ministra Spajića.

Premijer je zatražio i da Skupština sebi skrati mandat kako bi bili raspisani vanredni parlamentarni izbori.

U skupštinskoj proceduri je i prijedlog opozicije za razrješenje predsjednika parlamenta Alekse Bečića koji je na čelu Demokratske Crne Gore, o čemu će se poslanici izjašnjavati na posebnoj sjednici zakazanoj 7. februar.

Na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. godine, tri izborne liste, predvođene DF-om, Demokratama i Građanskim pokretom URA osvojili su vlast i poslali DPS u opoziciju.

U parlamentu imaju tijesnu većinu od 41 poslanika, od ukupno 81, koliko ih ima u Skupštini Crne Gore.