Za Komšića pregovori o Izbornom zakonu BiH 'pokrivač' za Dodikov separatizam
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Željko Komšić pozvao Tužilaštvo BiH da "konačno reaguje i zaustavi udar na institucije'', navodeći da je drugi član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ''u potpunosti normalizirao i učinio javno prihvatljivim rušenje ustavnog poretka''.
Komentarišući najavu Dodika, koji je predsjednik vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da će pitanja državne imovine i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH staviti na dnevni red Narodne skupštine entiteta Republika Srpska, ocijenio je da ''skretanje političkog fokusa na razgovore o Izbornom zakonu u Neumu pokazuje da to nije ništa drugo nego pokrivač za Dodikove separatističke aktivnosti''.
''Naprosto je bizarno kalkulisati ograničenim izmjenama Ustava i Izbornog zakona dok kompletna vlast u drugom entitetu ruši ustavni poredak. Ako se ovako nastavi i s Oružanim snagama BiH te ako izostane odgovor institucija, to će značiti kraj države kakvu sada poznajemo i uvod u događaje koje niko normalan ne priželjkuje. No, to će biti jedini način da se kidnapovanje institucija i antidejtonsko formiranje parainstitucija zaustavi", saopćio je Komšić u petak, 28. januara.
Komšić je također pozvao i ''probosanske predstavnike u institucijama na razgovore i konsultacije vezane za institucionalni odgovor na separatističke aktivnosti''.
Novi krug pregovora o izmjenama Ustava i izbornog zakonodavstva počeo je uz posredovanje međunarodnih zvaničnika u četvrtak navečer, 27. januara u Neumu, gradiću na jadranskoj obali na jugu BiH.
Najspornija pitanja su izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u domove naroda oko čega su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni.
Predstavnici opozicijske Socijaldemokratske partije (SDP) BiH i Naše stranke te Demokratske fronte (DF,) koja je dio parlamentarne većine na nivou BiH i na čijem čelu je Željko Komšić, odbili su poziv za sastanak u Neumu.
U pregovorima, između ostalih, sudjeluju predstavnici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH predvođeni predsjednikom Draganom Čovićem te predstavnici Stranke demokratske akcije (SDA) predvođeni predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem i potpredsjednikom SDA i članom Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem.
U Neumu su i predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić, Dino Konaković i Denis Zvizdić u ime stranke Narod i pravda, američki i evropski posrednici Matthew Palmer i Angelina Eichhorst, šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler, predstavnici OSCE-a i brojni drugi.
Predstavnici iz Republike Srpske (RS) od jula 2021. bojkotuju rad institucija BiH, nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Narodna skupština RS je u decembru na posebnoj sjednici usvojila deklaraciju o “vraćanju nadležnosti” sa državnog nivoa na Republiku Srpsku (RS), jedan od dva entiteta u BiH.
Vlada RS-a je zadužena da pripremi zakon o porezu na dodatnu vrijednost, zakon o akcizama, zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS, kao i zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti.
Tužilaštvo BiH je nakon usvajanja zaključaka u Skupštini RS otvorilo predmet protiv više lica zbog osnovane sumnje da su počinila krivično djelo napad na ustavni poredak.
Usvajanje Zakona o lijekovima RS, prva je nadležnost nakon što je Dodik najavio prenos niza nadležnosti sa države na entitet RS.
Od početka januara Dodik je stavljen na proširenu listu sankcija za djela korupcije Sjedinjenih Američkih Država (SAD) zbog koruptivnog i antiustavnog djelovanja u BiH.