Počela posebna sjednica Skupštine RS na koju su pozvani Izetbegović i Čović
Političko-ekonomska situacija u Bosni i Hercegovina tema je posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske (NS RS) koja je počela u podne, 1. februara.
Sjednica je zakazana na prijedlog predsjednika Parlamenta RS Nedeljka Čubrilovića, koji je, u uvodnom izlaganju istakao kako mnogo štošta nije u redu u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko mjeseci.
Pogoršanje je izazvalo, kako je rekao, neustavno nametanje izmjena zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida od strane bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka polovinom 2021. godine.
"Situacija je postala napeta i nepredvidiva s tendencijom daljeg pogoršnja. Da je to tako, pokazuju i pregovori u Neumu, na kojima nisu učestvovali predstavnici iz RS", rekao je Čubrilović.
On je istakao da je spas da se u BiH razgovara o otklanjanju uzroka problema, te naveo da do sada nije bilo suštinskih razgovora.
"Ako hoćemo da prevaziđemo stanje u kom se trenutno nalazimo, moramo razgovarati. U ime tog imperativa, moramo se sastajati i razgovarati o otvorenim pitanjima i drugim problemima u ovoj političkoj zajednici", poručio je Čubrilović, dodavši i da je Narodna skupština RS mjesto veoma važno za dijalog i da se čuju stavovi.
Dnevni red je usaglašen na skupštinskom kolegiju, 28. januara, iako je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) i lider vodeće stranke u bh. entitetu RS Milorad Dodik 21, januara na konferenciji za novinare najavio da će se na sjednici naći zakoni vezani za preuzimanje državnih ovlaštenja BiH na RS.
Sjednica je zakazana, kako je izjavio predsjednik Skupštine RS Nedeljko Čubrilović da bi “otvorio mogućnost dijaloga”, zbog čega je na zasjedanje i obraćanje poslanicima pozvao i lidera Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića, predsjednika Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZBiH).
Njihovo učešće bi, kako je u pozivnom pismu 24, januara napisao Čubrilović, "dalo značajan doprinos razvijanju dijaloga i iznalaženju najprihvatljivijih rješenja za Bosnu i Hercegovinu."
Izetbegović je u odgovoru Čubriloviću odbio doći, rekavši kako je "iznalaženje najprihvatljivijih rješenja za državu Bosnu i Hercegovinu (BiH) stvar je državnih institucija, a ne entitetskih, i može biti razmatrano samo u Parlamentarnoj skupštini BiH i ostalim nadležnim državnim institucijama“.
Lider HDZ BiH Dragan Ćović je, prema tvrdnjama Čubrilovića, svoj dolazak na zasjedanje NSRS usmeno potvrdio.
“Mislim da to nije rješenje, Izetbegović je trebao doći, pa makar imao potpuno oprečna stajališta. Čović je potvrdio usmeno da će biti prisutan. Svi predsjednici političkih stranaka koji imaju sjedište u RS, mogu biti prisutni, samo do utorka do deset sati trebaju da potvrde dolazak“, rekao je Čubrilović.
Skupština za krizu krivi visokog predstavnika u BiH
Poziv za prisustvovanje sjednici NSRS za političke predstavnike Bošnjaka i Hrvata u BiH dolazi u trenutku političke krize koja se ogleda u blokadi državnih institucija BiH, a zbog bojkota predstavnika iz Republike Srpske.
Stranke iz tog bh. entiteta, predvođene vladajućim SNSD-om, bojkotuju rad državnih institucija (Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH), nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko sredinom 2021. godine dopunio Krivični zakon BiH i zabranio negiranje genocida počinjenog u Srebrenici 1995. godine.
Upravo ova odluka bila je povod da NSRS u decembru 2021. godine izglasa zaključke o "prenosu nadležnosti sa BiH na nivo RS", te zadužila Vladu RS da u roku od šest mjeseci uputi parlamentu na razmatranje zakon o porezu na dodatnu vrijednost, zakon o akcizama, zakon o visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS, kao i zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti.
U materijalima za posebnu sjednicu, a koji se nalaze na zvaničnoj skupštinskoj stranici, navodi se da djelovanje visokog predstavnika predstavlja faktor koji je najviše doprinio sadašnjoj krizi u BiH.
"Osnovni smisao pozicije visokog predstavnika u ustavnom sistemu BiH je da on bude što kraće i da upravljanje državom i javnim poslovima što prije prepusti legalnim i legitimnim predstavnicima naroda i entiteta. Na osnovu dosadašnje prakse možemo tvrditi da su visoki predstavnici, s vremena na vrijeme, namjerno stvarali krizu da bi što više produžili svoj mandat“, stoji u dokumentu.
U dijelu materijala se navodi i kako politička kriza u institucionalnom funkcionisanju može biti prevaziđena otklanjanjem uzroka koji su doveli do krizne situacije, a to se može uraditi jedino stalnim i istrajnim razgovorima političkih predstavnika.
"RS kao državotvorni entitet u BiH pokrenula je procese institucionalnih reformi s ciljem da se dobiju bolja, pravednija i racionalnija rješenja u funkcionisanju vlasti i javnih politika u entitetima i na nivou BiH. Dejtonski sporazum i Ustav pružaju dovoljno mogućnosti za reforme u svim bitnim oblastima u cilju pronalaženja boljih rješenja u funkcionisanju BiH. U tom kontekstu je i rasprava na ovoj posebnoj sjednici Narodne skupštine RS", stoji u dokumentu koji je predložen poslanicima u sklopu skupštinskih materijala.
Legitimna zastupljenost Hrvata problem cijele BiH
U ovom dokumentu pomenuto je i pitanje izmjene Izbornog zakona BiH, te je navedeno kako legitimna zastupljenost Hrvata u Predsjedništvu BiH i u Domu naroda Federacije BiH nije samo hrvatski problem ili "tzv. hrvatsko pitanje", nego je to problem cijele BiH.
"Najnoviji prijedlog hrvatskih predstavnika za izmjene Izbornog zakona i ponuđeni modeli predstavljaju argumentovanu osnovu za razgovore i postizanje kompromisa. Otklanjanjem problema ravnopravnosti hrvatskog naroda prevazišao bi se jedan od osnovnih faktora krize u funkcionisanju BiH. To bi bila povoljna osnova da se riješi i pitanje primjene presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu 'Sejdić-Finci protiv Bosne i Hercegovine'", piše u dokumentu.
Dva dana prije održavanja sjednice, 30. januara, završeni su trodnevni pregovori o Izbornom zakonu između predstavnika hrvatskih i bošnjačkih stranaka iz BiH, ali bez konačnog sporazuma.
U pregovorima održanim u Neumu su posredovali međunarodni zvaničnici iz Evropske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Angelina Ajkhorst (Eichhorst) i Metju Palmer (Matthew).
"Napredak je ostvaren. To je obećavajuće i ono što je najvažnije razgovori se nastavljaju dalje. Malo je vremena za rješavanje pitanja, ali ja se nadam da će do dogovora doći", rekla je direktorica za zapadni Balkan pri Evropskoj službi za spoljne poslove (EEAS) Angelina Ajkhorst.
Najspornija pitanja u pregovorima su izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u domove naroda o čemu su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni.
O odnosu prema izmjenama Izbornog zakona BiH govorio je i Dodik, koji je nakon sastanka Izvršnog komiteta SNSD-a sa predsjednicima gradskih odbora ove stranke, 28. januara u Banjaluci, rekao novinarima da ne prihvata indirektan izbor člana Predsjedništva BiH koji dolazi iz entiteta Republika Srpska (RS).
"Odbacujemo još jednom da se član Predsjedništva bira u Parlamentu BiH indirektno, jer smatramo da je direktan izbor jedino moguć za RS. Time stavljamo tačku na tu temu", rekao je Dodik.
Opozicija u RS: Sjednica Dodiku omogućava da izađe iz krize
Predstavnici opozicionih stranaka u RS, u vezi sa zakazanom posebnom sjednicom, saopštili su da su bili suzdržani na sjednici Kolegija. Iznijeli su stav da je sjednica zakazana kako bi se Dodiku omogućilo da izađe iz političke krize, koja traje od jula 2021. godine.
Dodik je od početka januara, stavljen je na proširenu listu sankcija za djela korupcije SAD zbog koruptivnog i antiustavnog djelovanja u BiH.
Tužilaštvo BiH je nakon usvajanja zaključaka o prenosu nadležnosti u Skupštini RS otvorilo predmet protiv više lica zbog osnovane sumnje da su počinila krivično djelo napad na ustavni poredak, i počelo saslušavati lidere političkih stranaka.
Zatražili su i informacije nakon što je u oktobru 2021. godine Skupština RS usvojila Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS, a kojim je predviđeno osnivanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske.
Osnivanje entitetske agencije za lijekove nije u skladu s Ustavom BiH, koji je dio Dejtonskog sporazuma, kojim je definisano da entiteti ne mogu preuzimati nadležnosti države ili one nadležnosti koje su u skladu s Ustavom prenesene na državni nivo.