Tri scenarija raspleta u Crnoj Gori
Tri su moguća scenariji raspleta višemjesečne političke krize u Crnoj Gori koja je u tri dana u parlamentu izglasala nepovjerenje Vladi i smijenila predsjednika Skupštine.
I Vladu Zrdavka Krivokapića kojoj je 4. februara izglasano nepovjerenje i Aleksu Bečića koji je 7. februara smijenjen sa mjesta šefa parlamenta izabrala je parlamentarna većina od 41 poslanika prosrpskog Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta URA koja je formirana nakon izbora 30. avgusta 2020.
Na tim izborima oni su tijesno pobijedili Demokratsku partiju socijalista predsjednika države Mila Đukanovića, koja je sa nekoliko manjih, i strankama manjinskih naroda ostala u opoziciji sa 40 poslaničkih mjesta.
Smijenjen predsjednik crnogorske Skupštine
Izglasano nepovjerenje Vladi Zdravka Krivokapića
Obje promjene, nepovjerenje Vladi i razrešenje Bečića, izglasali su pokret URA i opozicija, predvođena Đukanovićevim DPS. Taj potez dosadašnji saveznici pokreta URA iz Demokratskog fronta i Demokrata ocijenili su"izdajom" i prelaskom na stranu, na izborima, poraženog DPS.
Kriza vlasti u kojoj je nakon poslednjih parlamentarnih odluka nejasno ko je parlamentarna većina, a ko opozicija može se razriješiti na tri načina: formiranjem nove vlade sa ili uz podršku dosadašnje većine, manjinska Vlada po modelu koji je predložila URA ili vanredni izbori.
Vlada sa dosadašnjom većinom
URA, koja je inicirala smjenu Krivokapićeve Vlade zbog zastoja u evropskim integracijama prethodno je predložila koncept manjinske vlade. Dritan Abazović, lider pokreta URA kazao je da će podršku za taj model tražiti od svih u parlamentu.
U tom cilju URA ovih dana razgovara sa dosadašnjim partnerima iz Demokratskog fronta, koji pak smatraju da je politički najčistije rješenje da tri koalicije pobjednice avgustovskih izbora naprave novu vladu u koju bi ušle i partije manjinskih naroda.
Politički analitičar Miloš Bešić kaže za Radio Slobodna Evropa(RSE) da je na priču o mogućoj vladi unutar dosadašnje parlamentarne većine stavljena tačka smjenom šefa Parlamenta:
"Ta priča je, mislim, završena. Na tu temu smo mogli da razgovaramo prije nekoliko dana pa sve i do smjene Bečića, kao predsjednika Skupštine. Ali ta smjena je potpuno onemogućila varijantu da bude formirana nova vlada u okviru postojeće, ili stare većine".
I za Srđana Perića iz organizacije "KOD" sve je manje izvjestan dogovor o nekoj novoj vladi unutar dosadašnje parlamentarne većine.
"Vlada sa dosadašnjom parlamentarnom većinom djeluje sve dalje i sve manje izvjesna, zbog uzajamnih optužbi, koje su se čule prije svega, na relaciji URA – Demokrate, u prethodnom periodu. I zbog snažno izraženih ličnih animoziteta, koji ne bi trebalo da određuje političke odluke. Nažalost, u Crnoj Gori je to tako", kaže Perić za RSE.
Za Bešića je nemoguća i opcija da Abazovićev model manjinske vlade dobije podršku stare većine, Demokratskog fronta i Demokrata.
"To se desiti neće. Sada ostaje da vidimo da li imamo manjinsku vladu ili izbore", kaže Bešić.
Manjinska Vlada
Koncept manjinske vlade Abazović je predstavio 17. januara, kao model za izlazak iz krize i deblokadu evropskih precesa. Tada je saopštio da u njoj nema mjesta za dvije najjače partije, prosrpski Demokratski front, i Demokratsku partiju socijalista. Prvih, zbog izostanka jasne evroatlanske orjentacije, a drugih, zbog nedostatka demokratskih kapaciteta i volje za borbu protiv korupcije i kriminala ispoljenih tokom tridesetogodišnje vladavine.
Po njemu one mogu samo dati podršku vladi bez učešća u njoj. Osnov sastava manjiske vlade mogao bi biti Memorandum koji je Abazović potpisao sa svim liderima partija manjinskih naroda i prosrpskom Socijalističkom narodnom partijom, koja je do sada djelovala u savezu sa Demokratskim frontom. Memorandum sadrži zalaganje potpisnika za građanske i evropske vrijednosti u Crnoj Gori.
Analitičar Miloš Bešić smatra gotovo izvjesnim da će Crna Gora dobiti manjinsku vladu, koju bi u Parlamentu podržala Đukanovićeva Demokratska partija socijalista.
"Ja bih rekao 95 naspram 5 procenata vjerovatnoće da ćemo imati manjinsku vladu. S obzirom na izjave i ponašanje svih političkih aktera sasvim je jasno da će DPS podržati tu manjinsku vladu. Jednako je jasno da će manjine biti sastavni dio te manjinske vlade. Ono što ostaje da vidimo jeste da li će, i u kojoj mjeri, u tu vladu biti uključena Socijalistička narodne partije (SNP) i eventualno još neko iz takozvanog srpskog bloka. Ne bih to isključio, neko od tih aktera, koji su manje žustri i više građanski orjentisani", kaže Bešić.
On pretpostavlja da će tvorci manjinske vlade pokušati da u vladu integrišu i nekog iz opozicionih procrnogorskih partija, poput, Socijaldemokratske partije.
I Srđan Perić je saglasan da je najvjerovatniji scenario formiranje takozvane manjinske Vlade, koju bi predvodila URA i njen manji koalicioni partner CIVIS, kojoj bi podršku davao DPS i sadašnja opozicija.
"Moguće i SNP ukoliko se neke najave ispune, mada taj dio priče ostaje još uvijek nejasan jer se ta stranka još uvijek nije jasno odredila. Zašto ovo kažem? Kada u politici krenete u jednom pravcu (manjinska vlada) on se dosta teško opoziva. Napravljeni su koraci i sad je logičan taj ishod u odnosu na prethodne poteze", smatra Perić.
On kaže da je tačno da bi takva vlada predstavlja izvjesnu promjenu strategije i retorike u odnosu na predizbornu retoriku i strategiju pokreta URA.
"Opet ih stavlja u jednu vrlo logički prenapregnetu poziciju da dobiju podršku od onog (DPS) u odnosu na koga treba da napravite politički otklon".
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović eksplicitno je najavio da će njegova Demokratska partija socijalista dati podršku manjinskoj vladi, ali da u njoj neće učestvovati.
Vanredni izbori
Po Ustavu, predsjednik države daje mandat za sastav nove vlade političkoj grupaciji koja je u stanju da za svoj prijedlog obezbijedi 41 glas podrške u Parlamentu.
Ukoliko niko ne može obezbijediti taj uslov slijede vanredni parlamentarni izbori.
Bešić smatra da bi vanredni izbori kao opcija u ovom trenutku odgovarali Demokratskom frontu i Demokratama, onima koji su do juče bili vlast a danas više nijesu.
"Svima drugima, naročito pokretu URA, izbori u ovom trenutku ne bi odgovarali. Što zbog eventualnog gubitka glasova a što i zbog ukupne političke konstelacije. DPS, po mom sudu, ne bi išao niti naprijed niti nazad. Oni bi bili na nešto ispod 30 odsto podrške. Naravno, DPS računa da bi podrškom manjinskoj vladi mogao da vrati dio biračkog tijela. Da li će se to desiti vidjećemo, ja mislim da će to zavisiti i od kadrovskih i drugih promjena u okviru DPS", smatra Bešić.
Bešić koji je i profesor političkih nauka na beogradskom Univerzitetu, koji se godinama bavi istraživanjima javnog mnjenja smatra da je do promjene raspoloženja u vezi izbora došlo poslije predstavljanja koncepta manjinske vlade:
"Do trenutka kada je Abazović najavio manjinsku Vladu, raspodjela karata na izborima bi bila manje -više ista kao na izborima 30. avgusta 2020. sa nešto jačim Demokratama i nešto slabijim DPS. Ali svakako da ta raspodjela nikom nije odgovarala i ništa bitno ne bi promijenila u smislu odnosa snaga".
On ocjenjuje da je od najave manjinske vlade URA "u problemu" sa jednim manjim dijelom biračkog tijela.
"Kad bi ovog trenutka bili izbori, oni bi bili na gubitku. No, ukoliko budu, a sva je prilika da hoće, napravili manjinsku vladu mogu relativno brzo i efektivno da vrate taj dio biračkog tijela, čak i da zabilježe rast".
Perić očekuje da se, u narednih, manje od mjesec dana konstituiše Vlada:
"Kažem za očekivati je, a vidjećemo šta će biti".
S druge strane, smatra da srednjoročni ili dugoročni razvoj politike scene "ne liči da će se ići ka stabilnosti" jer će isti akteri i poslije narednih izbora morati da se dogovaraju:
"Crnoj Gori fale političari koji su u stanju da prave konsenzus oko elementarnih stvari po pitanju funkcionisanje vlasti. I koji su spremni da prevaziđu lične animozitete" .
Paralelno sa pokušajem da se kriza riješi u institucijama sistema za naredne dane najavljeni su protesti, usmjereni protiv političkih poteza pokreta URA, ali i ostalih, koji bi mogli podržati koncept manjinske vlade.