Tegeltija poručio da BiH zaslužuje status kandidata za članstvo u EU
Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija poručio je na sastanku ambasadoricom Francuske u BiH Christine Toudic da BiH zaslužuje status zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, saopćeno je iz njegovog kabineta.
''Tegeltija je izrazio očekivanje da će Francuska tu poziciju razumjeti i podržati tokom aktuelnog šestomjesečnog predsjedavanja EU'', saopćeno je iz Vijeća ministara BiH nakon sastanka 9. februara.
Bilateralni odnosi su ocijenjeni kao vrlo dobri i bez otvorenih pitanja, a naročito dobrom istaknuta je saradnja u oblasti kulture i sporta. Tegeltija je naglasio da postoji znatan prostor za unapređenje ekonomskih odnosa, te da postoji interesovanje firmi iz BiH za poslovanje sa francuskim kompanijama.
On je dodao da će u narednom periodu biti razmatran nacrt osnova za pokretanje pregovora radi zaključivanja sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Francuske o osnivanju i aktivnostima Francuske agencije za razvoj u BiH.
S britanskim parlamentarcima o aktualnim problemima
Tegeltija je u odvojenom susretu s članovima Odbora za međunarodni razvoj britanskog parlamenta, kazao kako je potreban međusobni dijalog i dogovor političkih predstavnika u BiH, te većeg stepena povjerenja kao osnovnog preduslova za otklanjanje aktuelnih problema u radu institucija BiH.
Tegeltija je, kako je saopćio njegov kabinet, naglasio da nametnute odluke na štetu samo jednog naroda ne mogu da doprinesu funkciji bržeg pomirenja, koheziji, partnerstvu i razumijevanju u društvu i među konstitutivnim narodima.
Ponovio je opredijeljenost Vijeća ministara za evropski put BiH, uz puno uvažavanje ustavnih nadležnosti svih nivoa vlasti i poštovanje Daytonskog mirovnog sporazuma.
U delegaciji Odbora za međunarodni razvoj britanskog parlamenta bili su Sara Champion, Tom Tugent, Liam Birn, Niel Coile, Alisha Kerns, Bob Siley, Henry Smith, Rayston Smith, Graham Stringer, te ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u BiH Matthew Field.
Šta je do sada urađeno u BiH na EU putu?
U februaru 2016. godine, bh. zvaničnici su u Briselu predali zahtjev za članstvo.
Evropska komisija je u svom Mišljenju (Avis) pred BiH u maju 2019. godine postavila 14 prioritetnih uvjeta koje mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu, podijeljenih u četiri područja - Demokracija i funkcioniranje institucija, Vladavina prava, Osnovna prava i Reforma javne uprave.
Među prioritetima su i izmjene Izbornog zakona BiH, te izmjene Ustava BiH kako bi se provele presude Evropskog suda za ljudska prava grupno nazvane "Sejdić i Finci".
Od BiH se, između ostalog, traži prenošenje ovlaštenja s nižih nivoa vlasti na više, formiranje vrhovnog suda na nivou BiH, ukidanje ili reduciranje entitetskog i nacionalnog veta ili ukidanje Ureda međunarodnoga visokog predstavnika, što je opet uvjetovano rješavanjem pitanja državne i vojne imovine.
Narodna skupština Republike Srpske krajem prošle godine je pokrenula proces ''vraćanja nadležnosti'' s državnog na nivo entiteta RS.
NSRS je zadužila entitetsku Vladu da u roku od šest mjeseci uputi parlamentu na razmatranje zakon o porezu na dodatnu vrijednost, zakon o akcizama, zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti, kao i zakon o visokom sudskom i tužiteljskom vijeću Republike Srpske.
U Banjoj Luci je 8. februara počela trodnevna sjednica NSRS, a na dnevnom redu je, između ostalog, i posljednji navedeni zakon.