Putin priznao nezavisnost područja pod kontrolom separatista u Ukrajini
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je dekrete o priznanju nezavisnosti "Donjecke Narodne Republike" i "Luganjske Narodne Republike", regija u istočnoj Ukrajini koje kontroliraju separatisti koje podržava Rusija.
"Smatram da je potrebno donijeti odluku koja je već odavno trebala biti donesena - da se odmah prizna neovisnost i suverenitet Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike", kazao je Putin.
Zatražio je od ruskog parlamenta da ratificira odluku što je prije moguće.
"Molim Saveznu skupštinu Ruske Federacije da podrži ovu odluku, a zatim da ratificira ugovore o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći s obje republike. Ova dva dokumenta bit će pripremljena i potpisana u vrlo bliskoj budućnosti. A od onih koji su preuzeli i drže vlast u Kijevu, zahtijevamo hitan prekid neprijateljstava. Inače će sva odgovornost za mogući nastavak krvoprolića u potpunosti biti na savjesti režima koji vlada na teritoriju Ukrajine", kazao je Putin.
Putin je u živom obraćanju u ponedjeljak navečer, 21. februara, koje je prenosila državna televizija, na početku dao svoje opširne komentare o sovjetskoj povijesti i formiranju Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike pod komunističkom vlašću u 20. stoljeću.
U svojoj raspravi o povijesti, Putin je kritizirao bivšeg komunističkog vođu Vladimira Lenjina, nazivajući ga “autorom i arhitektom” Ukrajine. Kaže da je "stavio u nepovoljan položaj" Rusiju.
"Počnimo s činjenicom da je modernu Ukrajinu u cijelosti stvorila Rusija, točnije, boljševička, komunistička Rusija. Taj je proces započeo gotovo odmah nakon revolucije 1917. Kao rezultat boljševičke politike nastala je sovjetska Ukrajina, koja se i danas s razlogom može nazvati Ukrajinom Vladimira Iljiča Lenjina", rekao je Putin.
Putin je kazao kako je Josif Staljin, uoči i nakon Drugog svjetskog rata, "već anektirao Savezu Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR) i prenio Ukrajini neke zemlje koje su prije pripadale Poljskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj".
"A 1954. godine, iz nekog razloga, (predsjednik SSSR-a Nikita) Hruščov je uzeo Krim od Rusije i dao ga Ukrajini. Zapravo, tako je nastao teritorij sovjetske Ukrajine", rekao je Putin.
Dodao je kako su sada "zahvalni potomci srušili spomenike Lenjinu u Ukrajini".
"To je ono što zovu dekomunizacija. Želite li dekomunizaciju? Pa to nam sasvim odgovara. Ali nepotrebno je, kako kažu, stati na pola puta. Spremni smo vam pokazati što prava dekomunizacija znači za Ukrajinu", kazao je ruski predsjednik
Putin je kazao da je Rusija "opljačkana" kada se Sovjetski Savez raspao 1991. godine.
To je nešto o čemu je već govorio, a svojedobno je raspad sovjetskog bloka nazvao "geopolitičkom katastrofom".
Rekao je da Ukrajina "nikada nije imala tradiciju istinske državnosti" i požalio se da je "postsovjetska Ukrajina željela sve što je mogla dobiti od Moskve, a da ništa nije učinila zauzvrat".
Putin je kritizirao i ukrajinske vlasti. Događaje iz 2014. - u kojima su prosvjednici srušili ukrajinskog proruskog predsjednika - nazvao je "pučem".
Putin tvrdi, bez pružanja dokaza, da je Ukrajina bila pod kontrolom "izvana".
Rekao je da su u Ukrajini "neonacisti u usponu, oligarhijski klanovi rasprostranjeni i da je bivša sovjetska zemlja američka kolonija s marionetskim režimom".
Jedan od ruskih ciljeva bio je spriječiti da Ukrajina dobije članstvo u Sjevernoatlantskom savezu (NATO).
Putin je kazao da su "SAD i NATO pretvorili Ukrajinu u 'ratni teatar'".
"Ako bi Ukrajina ušla u NATO, služila bi kao izravna prijetnja sigurnosti Rusije", kazao je ruski predsjednik.
Svoj govor je završio riječima: "Siguran sam da ću imati podršku ruskog naroda. Hvala vam."
Zapad zaprijetio sankcijama
Kremlj je u saopćenju naveo da je Putin prije toga o svojoj odluci obavijestio francuske i njemačke čelnike Emmanuela Macrona i Olafa Scholza.
Američki predsjednik Joe Biden i francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvali su hitne sastanke vijeća sigurnosti svojih zemalja u svjetlu vijesti iz Kremlja.
"Očigledno priznanje otcijepljenih regija istočne Ukrajine od strane ruskog predsjednika Vladimira Putina kršenje je međunarodnog prava", izjavio je u britanski premijer Boris Johnson.
"Kad sam došao na ovu press konferenciju, shvatio sam da je Vladimir Putin zapravo najavio da Rusija priznaje otcijepljene republike Donjeck i Lugansk. To je očito kršenje međunarodnog prava. To je... flagrantno kršenje suvereniteta i integriteta Ukrajine", rekao je Johnson na konferenciji za novinare.
Američki ambasador pri Organizaciji za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) Michael Carpenter rekao je da bi rusko priznanje bilo "žalosno" i da bi ga trebalo osuditi.
Visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove Josep Borrell rekao je kako je Evropska unija spremna oštro reagirati.
"Ako dođe do aneksije, bit će sankcija, a ako bude priznanja, stavit ću sankcije na stol i ministri će odlučiti", rekao je Borrell nakon sastanka ministara vanjskih poslova EU.
Borrellova formulacija nagovještava da bi EU, čije članice imaju različite interese i poglede na to kako se nositi s Moskvom, u slučaju priznanja možda teže dogovoriti zajednički stav i sankcije nego što bi to bilo za punopravno pripajanje, piše Reuters.
"Pozivamo predsjednika Putina da poštuje međunarodno pravo", rekao je Borrell.
"Spremni smo reagirati snažnom ujedinjenom frontom u slučaju da odluči" ignorirati ove pozive, naglasio je.
Nakon telefonskog razgovora s Putinom u razgovorima o "sprječavanju katastrofe", ured njemačkog kancelara Olafa Scholza rekao je da je njemački čelnik osudio moguće priznanje i upozorio Putina da bi taj potez bio "jednostrano kršenje" sporazuma iz Minska usmjerenog na mirno rješenje osmogodišnjeg rata Ukrajine sa separatistima na istoku Ukrajine.
Ruski predsjednik najavio je u obraćanju ruskom Vijeću sigurnosti da je potrebno razmotriti apel čelnika dvije separatističke regije u istočnoj Ukrajini da ih Rusija prizna kao nezavisne.
Putin je u televizijskim izjavama rekao da će se prijetnja Rusiji znatno povećati ako Ukrajina uđe u NATO.
Sastanak Vijeća sigurnosti održava se usred naleta sukoba u istočnoj Ukrajini za koje zapadne sile vjeruju da bi Rusija mogla iskoristiti kao izgovor za napad. Kontinuirano granatiranje nastavljeno je u ponedjeljak u dugotrajnom sukobu između ukrajinskih vladinih snaga i proruskih separatista.
Lideri separatističkih regija objavili su ranije u ponedjeljak televizijske izjave u kojima mole Putina da ih prizna kao nezavisne države i potpiše sporazume o prijateljstvu koji predviđaju vojnu pomoć kako bi ih zaštitili od, kako su opisali, tekuće ukrajinske vojne ofanzive. Donji dom ruskog parlamenta iznio je istu molbu prošle sedmice.
Ukrajinske vlasti poriču pokretanje ofanzive i optužuju Rusiju za provokaciju usred intenziviranja granatiranja duž linije kontakta koja razdvaja dvije strane.
Kremlj je u početku signalizirao nevoljkost da prizna regije kao nezavisne, tvrdeći da bi to efektivno srušilo mirovni sporazum iz 2015.
Ali Putin je u ponedjeljak utvrdio da ukrajinske vlasti nisu pokazale apetit za implementaciju sporazuma.
Inače, separatistički lideri u Lugansku i Donjecku su najavili 18. februara masovnu evakuaciju u Rusiju. Kasnije su izdali naredbu o opštoj mobilizaciji muškaraca od 18 do 45 godina i zabranili muškarcima tih godina da napuštaju teritorije.
Bez pružanja dokaza, separatistički čelnici tvrde da će ukrajinske vladine snage uskoro pokrenuti veliku ofanzivu. Kijev negira takve planove, a zvaničnici Zapada optužuju Moskvu i separatiste da prave izgovor za novu rusku invaziju na Ukrajinu.
Sukob proruskih separatista i ukrajinskih snaga izbio je 2014. godine i u njemu je do sada stradalo više od 14.000 ljudi.
Izvor: AP, Reuters