Članovi Predsjedništva BiH odvojeno reagovali na događanja u Ukrajini

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić, najoštrije je osudio rusko priznanje separatističkih regija Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine.

Prema Komšiću, radi se o "napadu Rusije na teritoriju Ukrajine".

"Teritorijalni integritet i suverenitet država članica UN-a se mora poštovati. To je zagarantovano međunarodnim pravom. Nasilne akcije pojedinih država koje svoje aspiracije za teritorijima drugih država žele ostvariti vojnom silom moraju naići na snažnu osudu i odgovor institucija UN-a i civilizovanog svijeta", poručio je Komšić.

Sličnog stava je i njegov kolega iz Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović, koji je putem društvenih mreža osudio rusko priznavanje nezavisnosti separatističkih teritorija u Ukrajini.

"Bosna i Hercegovina poštuje i podržava teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine. Osuđujem odluku Ruske Federacije da prizna dvije ukrajinske regije kao države, čime je izvršena flagrantna povreda međunarodnog prava", istakao je Džaferović.

Oglasio se i Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske (jednog od dva bh. entiteta). On nije osudio ruske aktivnosti, ali je poručio da sa zabrinutošću prati dešavanja na istoku Ukrajine, da se nada smanjenju tenzija i povratku dijalogu.

"Nedvosmisleno svjedočimo novim geopolitičkim realnostima koje raslojavaju ne samo političku i bezbjednonosnu strukturu, već neminovno donose zaoštravanje i dodatne pritiske u bilateralnim i multilateralnim odnosima", rekao je Dodik za agenciju SRNA.

Dodik je istakao da se nada smanjenju tenzija, odgovornom odnosu velikih sila prema krizi u odnosima Rusije i Ukrajine, ali i krizi u BiH.

Kasnije tokom utorka, 22. februara, Dodik se u Banjaluci sastaje sa Igorom Kalabuhovim, ambasadorom Rusije u BiH.

Predsjedništvo BiH je posljednji put raspravljalo o Ukrajini još 2014. godine i to u sastavu Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Nebojša Radmanović, kada je usvojena zajednička Izjava o situaciji u Ukrajini, prilikom prvog sukoba na istoku ove zemlje.

Tada je saopšteno da Prеdsјеdništvо BiH prаti pоrаst pоlitičkih nаpеtоsti u Ukrајini i pоgоršаnjе mеđunаrоdnih оdnоsа u vеzi s tim, te da očekuje rješenje krize mirnim i demokratskim sredstvima.

Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin 21. februara potpisao dekrete kojima se priznaje nezavisnost "Donjecke Narodne Republike" i "Luganjske Narodne Republike", naredio je ministarstvu odbrane da pošalje vojsku u te regione.

SAD i Velika Britanija su ubrzo nakon toga zatražile pred Savjetom bezbjednosti UN zajedničko djelovanje, a američki predsjednik Džo Bajden je nametnuo sankcije za separatističke regione.

Rusija je blizu granice sa Ukrajinom u prethodnom periodu rasporedila oko 130.000 vojnika i vojne opreme.

Među njima je oko 30.000 vojnika koji su učestvovali u vojnim vježbama u Bjelorusiji od 10. do 20. februara. Glavni grad Ukrajine, Kijev, udaljen je manje od 150 kilometara od granice s Bjelorusijom.

Rusija je poricala da planira napad na Ukrajinu, za šta je Zapad optuživao.