Visoki predstavnik u BiH odao počast žrtvama genocida u Srebrenici
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt posjetio je Memorijalni centar Srebrenica-Potočari.
Odao je počast žrtvama srebreničkog genocida i prisustvovao izložbi u Memorijalnom centru, saopćio je Ured visokog predstavnika (OHR).
"Ne smijemo dozvoliti da sjećanje na žrtve izblijedi, da ga se okalja ili negira. Žrtve nisu samo brojke, već osobe sa svojim životnim postignućima kao i težnjama i snovima koji su ostali neostvareni. To je osnovni civilizacijski standard i ko god želi da bude smatran dijelom civiliziranog svijeta ne bi trebao imati problema s tim", rekao je Schmidt.
Dodao je da naslijeđe današnje generacije treba biti da budućim generacijama ne ostavi prepreke u razumijevanju onoga što se dogodilo u prošlosti.
''Kada poznajemo činjenice i ono što se dogodilo, imamo bolje izglede za dobru budućnost društva u BiH, posebno za porodice žrtava i sve preživjele'', kazao je između ostalog Schmidt.
Veliki broj porodica žrtava genocida, domaćih i međunarodnih predstavnika, prisustvovao je otvaranju spomen sobe ''Životi iza polja smrti.
Izložba, organizirana uz pomoć Balkanske istraživačke mreže i Ambasade Nizozemske u BiH, obuhvaća stotinu ličnih priča osoba koje su preživjele genocid u Srebrenici, snimljenih u proteklih godinu dana, kao i artefakte i predmete koji su pripadali žrtvama.
"Prije ovoga snimali smo ispovijesti o stradanju djece, a ovo je nastavak projekta u kojem smo snimili 100 svjedoka genocida u Srebrenici. U novoj muzejskoj postavci je i 100 doniranih predmeta i ličnih dokumenata žrtava genocida.
Posjetioci iz cijelog svijeta moći će ovdje da pogledaju istorijske detalje i svjedočenja o genocidu i ratnim dešavanjima u Srebrenici za vrijeme ratnih dešavanja u periodu od 1992. Do 1995. godine", rekao je za Radio slobodna Evropa Hasan Hasanović, istoričar, uposlenik Memorijalnog centra Potočari.
"Kad mislimo, kad govorimo o genocidu koji se ovdje desio, često se spominju samo činjenice, samo brojevi. Međutim, cilj ove izložbe jeste da se da lice, da se da identitet ovim brojevima, da da glas tim ljudima koji su ubijeni u genocidu.
Mi znamo koliko je bitno okrenuti se budućnosti, ali je bitno okrenuti se i prema prošlosti, a kroz ovu novu muzejsku zbirku koju smo otvorili danas, mladi ljudi mogu dosta toga naučiti", izjavio je Jan Waltmans, ambasador Kraljevine Nizozemske u Bosni i Hercegovini.
Christian Schmidt je preuzeo dužnost šefa OHR-a od Valentina Inzka 2. augusta 2021.
Funkcija visokog predstavnika sa statusom diplomatske misije u BiH je uspostavljena u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH (Daytonskim mirovnim sporazumom), dogovorenim 21. novembra 1995. u vojnoj bazi u američkom gradu Daytonu kojim je završen rat u BiH.
Visoki predstavnik, kojeg bira Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH ima ovlaštenja za “konačnu interpretaciju” Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja.
Ambasada Rusije, zemlje koja je članica Vijeća za provedbu mira u BiH, je 31. jula 2021. obznanila da nema namjeru sarađivati sa Schmidtom te zaprijetila kako ''oni koji to čine rade na vlastitu odgovornost i rizik, jer on nema potreban mandat Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija''.
Rusija je to zatražila i u Rezoluciji pred Vijećem sigurnosti UN-a, u čemu su zajedno s Kinom ostali usamljeni na glasanju 22. jula 2021.
Bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo je krajem jula 2021. dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca.
Nakon ovog Inzkovog poteza uslijedila je reakcija Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), parlamentarnog tijela jednog od dva entiteta u BiH, koja je 30. jula 2021., po hitnom postupku usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluke bivšeg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka o zabrani negiranja genocida, te dopunu Krivičnog zakona Republike Srpske, kojom je kažnjivo nazivanje Republike Srpske genocidnom tvorevinom.
Političke stranke iz RS od tad ne sudjeluju u radu i odlučivanju državnih institucija u BiH, odnosno u Parlamentu, Vijeću ministara i Predsjedništvu BiH ''osim ako je to u interesu Republike Srpske''.
Narodna skupština Republike Srpske (RS), krovno zakonodavno tijelo ovog bh. entiteta, usvojila je 10. decembra 2021. informacije o ''prijenosu nadležnosti sa BiH na nivo Republike Srpske'', u oblasti indirektnog oporezivanja, pravosuđa, odbrane i bezbjednosti.