Reakcije Kine na rusku invaziju Ukrajine

Iako su ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping proglasili da je njihovo partnerstvo "bez ograničenja" na sastanku u Pekingu 4. februara, početak invazije Rusije na Ukrajinu tokom noći 24. februara stavlja na test veze Moskve i Pekinga.

"Prijateljstvo između dvije države nema granica, nema 'zabranjene' oblasti saradnje", saopštile su Kina i Rusija nakon sastanka Putina i Sija 4. februara u Pekingu, uoči otvaranja Zimskih olimpijskih igara.

Vođeni zajedničkim interesom u suprotstavljanju Sjedinjenim Američkim Državama, veze Moskve i Pekinga su najbliže još od ranih dana Hladnog rata, napomnje se u tekstu redakcije Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Ali, rat u Ukrajini ostavlja Kinu u teškoj poziciji, jer treba da balansira svojim vezama sa Rusijom tako da ne ugrozi strateške interese u Evropi i šire.

Peking nije zauzeo stav o napadu Rusije na Ukrajinu ili izdao zvaničnu izjavu, ali kineski zvaničnici su u svojim obraćanjima u javnosti počeli da naginju na stranu Rusije.

Kina: 'Napustiti mentalitet Hladnog rata'

Kineski i ruski ministri vanjskih poslova Vang Ji i Sergej Lavrov, imali su telefonski razgovor 24. februara.

Prema kineskim izvorima, CCTV News, "Lavrov je predstavio razvoj situacije u Ukrajini i poziciji Rusije. Rekao je da su SAD i NATO prekršili svoje obveze, nastavili da se šire prema istoku, odbili da provedu novi sporazum iz Minska i prekršili Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 2202."

Vijeće sigurnosti je ovu Rezoluciju jednoglasno usvojilo 2015. kojom se pozivaju strane da provedu sporazume usmjerene na mirno rješenje u istočnoj Ukrajini.

Lavrov je dodao da je "Rusija bila prisiljena da poduzme potrebne mjere za zaštitu vlastitih prava".

Kineski šef diplomatije Vang Ji je rekao da "shvata legitimnu zabrinutost Rusije o sigurnosnim pitanjima" i dodao da "Kina zagovara da se mentalitet Hladnog rata potpuno napusti i da se kroz dijalog i pregovore uspostavi uravnotežen, učinkovit i održiv evropski mehanizam sigurnosti".

Savjet ambasade Kinezima u Kijevu: 'Istaknite kineske zastavice na vozilima'

Tokom obraćanja novinarima u jutro 24. februara u Pekingu portparolka ministarstva inostranih poslova, Hua Čunjing, oponirala je stranim novinarima koji su kretanje ruskih trupa u Ukrajini nazvali invazijom. Ona nije htjela da potez Rusije nazove invazijom i rekla da je takav opis situacije "unaprijed smišljena formulacija". Ponovila je raniju poziciju Pekinga koji je pozivao na dijalog i pregovore kako bi došlo do deeskalacije tenzija i spriječavanje da situacija izmakne kontroli.

Ukrajinska kriza stavlja na test odnose Kine i Rusije

Kineska ambasada u Kijevu pozvala je svoje građane u Ukrajini da budu na oprezu i da istaknu kineske zastave na vozilima.

"Kineska zastava može biti istaknuta na očiglednom mjestu na vozilu", bio je savjet ambasade.

Nije bilo spominjanja evakuacije.

Proširen uvoz žita iz Rusije u Kinu

Kineska agencija za carine najavila je 24. februara da je država otvorila put za uvoz žita iz svih dijelova Rusije. Prethodno, uvoz žita bio je ograničen samo na neke ruske regije, ali ovo šire otvaranje tržišta za uvoz dio je sporazuma koji je potpisan u Pekingu tokom Putinove posjete 4. februara. Rusija je najveći svjetski izvoznik žita a veliko kinesko tržište moglo bi da pomogne u ublažavanju budućih sankcija.

Portparolka ministarstva vanjskih poslova Hua Čunjing je 23. februara kritikovala upotrebu sankcija, rekavši da Peking ponovo potvrđuje svoje protivljenje "svim nezakonitim jednostranim sankcijama".

Ubrzo nakon što je invazija počela, kineski ambasador u Ujedinjenim nacijama (UN) Žang Jun je rekao da "vrata mirovnog rješenja" nisu još sasvim zatvorena i pozvao sve strane da budu suzdržani. Ovo ukazuje da Peking i dalje zagovara dijalog i izvodi "hod po žici" te pruža pokriće Rusiji pozivima na diplomatsko rješenje.

Jun je na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a situaciju opisao kao "kritično čvorište".

"U trenutnom kontekstu, sve uključene strane strane treba da budu suzdržane kako bi se izbjeglo buduće eskaliranje tenzija. Vjerujemo da vrata mirovnog rješenja nisu i pitanjima Ukrajine nisu još sasvim zatvorena, niti da trebaju da budu zatvorena", rekao je Jun.

Nekoliko dana prije, na Sigurnosnoj konferenciji u Minhenu (18-19. februar) kineski ministar vanjskih poslova Vang Ji pozvao je sve uključene strane da izbjegavaju "pumpanje" rata i stvaranje panike.

Tajvan osudio rusku invaziju

Ministar vanjskih poslova Tajvana osudio je napad Rusije na Ukrajinu 24. februara, nazivajući ga kršenjem povelje Ujedinjenih nacija. Ostrvska država, na koju Peking jednostrano polaže pravo, posmatrala je konflikt u Ukrajini vrlo pažljivo s obzirom na svoju situaciju.

Tajvan i Kina razdvojili su se usred građanskog rata 1949., a Narodna Republika Kina insistira da je jedini pravni zastupnik ostrva uprkos tome što nikada nije njime upravljala.

Predsednica Tajvana pozvala Kinu da prekine 'vojnu avanturu'

Nakon sastanka u Pekingu početkom februara dvojica čelnika Kine i Rusije izdala su zajedničku izjavu u kojoj podržavaju protivljenje Moskve širenju NATO-a u bivšim sovjetskim republikama i potvrđuju kinesko pravo na samoupravno ostrvo Tajvan, što su ključna vanjskopolitička pitanja Pekinga i Moskve.

Li Sin, direktor Instituta za evropske i azijske studije na Univerzitetu političkih nauka i prava u Šangaju, rekao je da je Zapad primorao Rusiju da preduzme akciju, navodeći širenje NATO-a na istok i raspoređivanje raketnog odbrambenog sistema.

"S jedne strane, poštujemo integritet teritorije i suverenitet Ukrajine, ali s druge strane, moramo uzeti u obzir istorijski proces situacije u kojoj je Rusija bila gurnuta u ćošak i prisiljena na kontranapad", rekao je Li.

Jedna od ključnih stvari zajedničkog saopštenja nakon sastanka dvojice lidera ticala se pitanja Tajvana. Naime, Rusija je izrazila podršku stavu Kine da je Tajvan neotuđivi dio Kine i protivljenje bilo kakvom obliku nezavisnosti ostrva.