'Putinov rat' značajno mijenja vanjsku i odbrambenu politiku Njemačke
Rat u Ukrajini naveo je Njemačku da poveća vojnu potrošnju i modernizuje oružane snage, što je značajna promjena u vanjskoj politici najjače evropske ekonomije. Napuštajući posthladnoratovski stav, kancelar Njemačke je najavio izdvajanja koja će od ove države napraviti zemlju koja izdvaja najviše sredstava za odbranu u Evropi.
Prenosimo analizu Reutersa o novom kursu Njemačke.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin nenamjerno je postigao ono za što su se zapadni saveznici dugo borili: natjerao Njemačku da pojača svoju ulogu velike globalne sile sa asertivnom vanjskom politikom koju podržava snažna vojska uprkos krivici koju nose iz svjetskog rata.
Njemački kancelar Olaf Scholz najavio je u nedjelju dramatično povećanje vojnih izdataka s obzirom na rusku invaziju na Ukrajinu. Govor je to koji je označen historijskim i koji je znak promjene paradigme u njemačkoj vanjskoj i odbrambenoj politici.
Sholz je rekao da će Njemačka od sada ulagati više od 2% ekonomske proizvodnje u odbranu sa oko 1,5% koliko izdvajaju sada. Odluka dolazi nakon godina otpora molbama NATO saveznika da to učini. Osnivaju i fond od 100 milijardi eura (112 milijardi dolara) da ponovo opreme vojsku.
On je takođe iznio planove za smanjenje zavisnosti Njemačke od Rusije za polovinu njenih potreba za gasom, podstičući nadu da bi Berlin mogao da razmotri geostrateške probleme u svim svojim trgovinskim odnosima.
"Putinov rat" je označio prekid u njemačkoj vanjskoj politici, rekao je on u Bundestagu, dodajući da je "uslov što je moguće više diplomatije, ali bez naivnosti".
"Ovaj historijski govor označava veliku promjenu u njemačkoj vanjskoj politici", rekao je Thorsten Benner iz Globalnog instituta za javnu politiku (GPPi).
"To je početna tačka za dalje temeljno preispitivanje njemačke nacionalne sigurnosne strategije koja će također morati uključiti izazove koje predstavlja Kina u tandemu s Rusijom."
Njemačka se decenijama suočavala s kritikama jer nije igrala ulogu na svjetskoj sceni koja odgovara njenoj veličini najveće evropske ekonomije i zanemarujući geostrateške probleme u potrazi za ekonomskim prilikama.
Taj stav je preispitan tokom ukrajinske krize, što je navelo neke komentatore, posebno u najvećem sigurnosnom savezniku Sjedinjenim Državama, da Njemačku nazovu slabom karikom u vojnom savezu, NATO-u.
Prethodne njemačke vlade podržale su izgradnju baltičkog plinovoda Sjeverni tok 2 za dovod gasa iz Rusije direktno u Njemačku uprkos zabrinutosti zapadnih saveznika da bi to ugrozilo sigurnost Ukrajine - tradicionalne tranzitne zemlje.
Berlin se takođe prošle sedmice odupirao pozivima da se Rusija isključi iz SWIFT-a, globalnog sistema plaćanja, kao dio zapadnog paketa sankcija, rekavši da će tada imati probleme da plati ruski gas.
U preokretu od 180 stepeni, Scholz je prošlog utorka suspendovao Sjeverni tok 2, a u subotu je pristao da isključi Rusiju iz SWIFT-a i rekao da će Njemačka povećati svoje rezerve uglja i gasa i brzo ispuniti planove koje je odugovlačila za izgradnju LNG terminala.
Većina promjena u politici uslijedila je nakon što je u petak "postalo očiglednije šta je Putin uradio i da moramo napustiti stare načine", rekao je visokopozicionirani izvor iz njemačke vlade Reutersu.
"Subota je bila i trenutak kada smo mi i drugi u Evropskoj uniji shvatili da moramo nešto učiniti na SWIFT-u jer je on postao jak simbol", rekao je izvor.
Poziv na buđenje
Njemačka vojska je dugo molila za dodatnu opremu, a načelnik vojske je u četvrtak na LinkedInu izrazio svoju frustraciju zbog dugotrajnog zanemarivanja vojne spremnosti, nekoliko sati nakon što je Rusija napala Ukrajinu.
Njemačke snage su drastično smanjene nakon završetka Hladnog rata – broj borbenih tenkova je smanjen sa više od 3.500 u 1980-im na 225 u 2015. godini.
Kasnije su snage obučavane uglavnom za misije kao što je ona u Afganistanu gdje je situacija bila takva da je protivnik bio loše opremljen, a ne da su njene oružane snage imale najsavremenije naoružanje.
Nova koalicija Njemačke obećala je, kada je preuzela dužnost u decembru, da će voditi vanjsku politiku koja se više temelji na vrijednostima koje odražavaju rastuću zabrinutost zbog porasta autoritarizma u svijetu i prijetnje koje predstavljaju strateški rivali poput Kine.
Međutim koalicija, koja uključuje Zelene, proizašle iz pacifističkog pokreta iz 1960-ih, i fiskalno nastrojenih Slobodnih demokrata, – nije se obavezala na povećanje izdataka za odbranu kako bi podržala asertivniju vanjsku politiku.
Također se našla na udaru kritika posljednjih sedmica zbog odbijanja isporuke oružja Ukrajini s obzirom na njemački tabu izvoza oružja u zone sukoba.
Sve se to promijenilo ovog vikenda.
Scholz je u subotu rekao da će Njemačka isporučiti Ukrajini 1.000 komada protivtenkovskog oružja i 500 Stinger raketa zemlja-vazduh iz svojih vojnih zaliha.
U nedjelju je najavio novi fond od 100 milijardi eura - vrijedan duplo više od prošlogodišnjeg budžeta za odbranu - za modernizaciju vojske, uključujući kupovinu naoružanih dronova i novih borbenih aviona.
"Jasno je da moramo znatno više ulagati u sigurnost naše zemlje kako bismo zaštitili našu slobodu i našu demokratiju", rekao je on na hitnoj sjednici donjeg doma parlamenta Bundestaga.
"Potrebni su nam avioni koji lete, brodovi koji plove i vojnici koji su optimalno opremljeni za svoje misije."
Terry Anderson, koji je služio kao američki ataše za odbranu u Berlinu od juna 2015. do jula 2018., rekao je da je ruska invazija očigledno bila "ogromna uzbuna".
"Oni su mnogo polagali na razgovore. Ali znate da diplomatija bez zuba neće biti efikasna", rekao je on.
Tyson Barker, šef tehnologije i globalnih poslova u njemačkom Vijeću za vanjske odnose, rekao je: Njemačka je upravo postala normalna sila"