Hrvatska ponovo zamrzla cijene goriva

Hrvatska Vlada iznova je zamrznula cijenu benzinskog i diesel gora, ali na nešto višoj razini nego do sada. Prvog travnja na snagu stupa aket mjera za pomoć građanima i ekonomiji da prevladaju šok rasta cijena energenata. 

Zbog ublažavanja rasta cijena na domaćem tržištu kao rezultata rasta cijena energenata u svijetu, hrvatska Vlada je na sjednici 7. ožujka iznova zamrzla cijenu benzina i dizela  - eurosupera 95 na 12,53 kune (1,67 eura), a dizela na 13,71 kunu (1,83 eura), i to na rok od 90 dana. Unazad mjesec dana benzin je bio zamrznut na 1,52 eura, a dizel na 1,51 euro.

"To će se učiniti smanjenjem marži dobavljača i smanjenjem trošarine, čime država gubi 150 milijuna kuna (20 milijuna eura)", kazao je premijer Andrej Plenković.

"Prema našim procjenama, po ovim mjerama rast po litri goriva koji bi po realnim tržišnim kretanjima  iznosio oko dvije kune, uspjet će se zadržati u rasponu od 0,80 lipa do 1,20 kuna", izvijestio je premijer.

Tzv. "plavi" dizel za poljoprivredu i ribarstvo zamrznut je na 8,04 kune (1,07 eura) prema prijašnjih 6,50 kuna.

Što ako ruskog plina ne bude?

Prema službenim podacima, od ukupne hrvatske potrošnje u 2021. godini  od 31,3 teravatsata (TWh), 15,7 teravatsati(TWh), odnosno 57 posto ukupne hrvatske potrošnje u 2021. godini stiglo je preko LNG terminala za ukapljeni plin na Krku na sjevernom Jadranu.

Domaća proizvodnja pridonijela je 5,8 teravatsati (TWh), odnosno 21 posto, dok se iz Rusije uvezlo 6,2 teravatsata (TWh), odnosno 22 posto prirodnog plina potrošenog prošle godine u Hrvatskoj.

Stručnjaci ne očekuju prekid isporuke ruskog plina Hrvatskoj. Što ako ipak dođe do prekida isporuke ruskog plina Hrvatskoj, pojasnio je za Radio Slobodna Europa (RSE) energetski stručnjak Igor Dekanić.

"U toplom dijelu godine je to vrlo malo važno ili skoro nevažno. To će za Hrvatsku opet postati važno od jeseni dalje. Međutim, i u nedjelju 6. ožujka i danas 7. ožujka ujutro čitam po portalima da ruski Gazprom – da tako kažem – i dalje garantira nesmetanu opskrbu plinom, bez obzira na europske sankcije, na sve. E sada, hoće li Europa mijenjati svoj stav – vjerojatno do jeseni neće. A nadajmo se da će do jeseni rat prestati i situacija se smiriti“, kaže Dekanić.

Siguran plin sa terminala na Krku

Po njegovoj ocjeni, Hrvatska se iz ovisnosti o ruskom plinu izvukla upravo izgradnjom terminala za ukapljeni plin u Omišlju na Krku. Ne samo da preko tog terminala mogu do hrvatskih potrošača stići tankeri sa ukapljenim plinom iz raznih dijelova svijeta, nego Hrvatska može računati i na plin koji je sada u terminalu.

U siječnju 2021. započela je komercijalna eksploatacija terminala za ukapljeni plin u Omišlju na otoku Krku u sjevernom Jadranu. 

Plivajući terminal, odnosno brod "LNG Croatia" ima kapacitet spremnika od 140.000 prostornih metara, s kapacitetom uplinjavanja 300.000 prostornih metara prirodnog plina na sat, što na godišnjoj razini daje kapacitet od 2,6 milijardi prostornih metara plina.

Hrvatska vlada zainteresirana za američko investiranje u energetiku

Na tri godine zakupljeni su kompletni kapaciteti terminala, do 2027. godine zakupljeno je 80 posto kapaciteta, a do 2035. godine oko polovice kapaciteta.

"Premda se u terminalu nalazi plin koji je de facto u vlasništvu  kompanija opskrbljivača koje su zakupile njegove kapacitete, bilo kratkoročno, bilo dugoročno, ili ih rezervirale. Međutim, da bi terminal radio, on mora konstantno iz pogonskih razloga biti napunjen ukapljenim plinom ekvivalentno 2,5 milijarde  kubičnih metara uplinjenog plina“, kaže Dekanić i pojašnjava kako je to važno i dobro za Hrvatsku.

"To naravno nešto više košta jer – naravno – svaka obrtna sredstva nešto više koštaju, ali je sigurno na hrvatskom teritoriju, i što se tiče opskrbe, to je siguran plin.  I tu je poanta djelovanja LNG terminala za sigurnost opskrbe, njihova važnost za sigurnost opskrbe. U slučaju nužde država može uvijek svojom odlukom zbog nedostatka opskrbe osigurati nešto tipa obvezatnog otkupa ili  nekog sličnog mehanizma – gdje ja ne bih ulazio u detalje – radi opskrbe domaćeg tržišta“,  zaključuje Dekanić.

Potrošnja prirodnog  plina u Hrvatskoj u prošloj godini procjenjuje se na 2,7 milijardi kubičnih metara, pa jednostavna računica pokazuje da bi ova količina  prirodnog plina kojeg se može izvući iz LNG terminala na Krku u slučaju krajnje nužde bila dostatna za 10 ili 11 mjeseci.

Vladin paket mjera

Hrvatska Vlada donijela je sredinom veljače i paket mjera kojima planira ublažiti rast cijena energenata na standard građana, koji je "težak" 4,8 milijardi kuna (640 milijuna eura) i koji će stupiti na snagu 1. travnja.

Smanjenjem PDV-a na plin  sa 25 na 5 posto ograničit će se rast maloprodajne cijene za najviše 20 posto umjesto 79 posto koliko bi rasla bez Vladinih mjera, cijena električne energije porast će najviše 9,6 posto, umjesto 23 posto koliko bi bilo da Vlada nije reagirala, procjenjuju u Vladi. 

Smanjuje se PDV i za druge vrste ogrjeva, a vaučer za energetiku za najsiromašnije povećava se sa 200 na 400 kuna (sa 25 na 50 eura) mjesečno. 

Kućanstva i malo poduzetništvo troše 46,3 posto ukupne potrošnje prirodnog plina u Hrvatskoj, 27,7 posto troše toplane i termoelektrane, 15 posto proizvodnja umjetnih gnojiva i 11,3 posto industrija.