U Hrvatskoj se ne očekuje oskudica u hrani kao rezultat rata u Ukrajini

Dok traje ruska invazija na Ukrajinu, hrvatska Vlada najavljuje da je stanje na tržištu hrane stabilno i da će poduzeti sve da ne dođe do nestabilnosti.

Iz agrara kažu da ne treba brinuti za žitarice i uljarice, ali traže dodatnu pomoć Vlade, dok se stočari žale na previsoke cijene agrara i gnojiva.

Konzultantica za prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić komentira za Radio Slobodna Europa (RSE) kako Hrvatska "ni u jednom momentu ne bi smjela oskudijevati u osnovnim prehrambenim proizvodima".

"Postoji jedinstveno tržište EU što se tiče roba, dakle i hrane. Europska unija proizvodi dovoljne količine hrane za potrebe svog stanovništva. Unutar EU Hrvatska ima razvijene dugogodišnje trgovačke odnose, jednako tako kao što ih imaju trgovački lanci i naša prerađivačka industrija. Sa druge strane, mi kao Hrvatska smo samodostatni - i više od toga - u proizvodnji žitarica i uljarica, koji su osnova za proizvodnju većine osnovnih prehrambenih proizvoda, ali isto tako i osnova za proizvodnju stočne hrane", podsjeća Blažić.

Ipak naglašava kako ipak treba biti oprezan.

"Svatko danas mora računati da su vremena jako nesigurna, da se situacija mijenja iz dana u dan, da neke zemlje donose svoje posebne odluke i - u tom kontekstu - treba biti jako oprezan i pažljiv. Vidimo da Vlada donosi već neke odluke u smislu da se osiguraju dovoljne zalihe", kaže konzultantica Blažić.

Vladine mjere

Hrvatska Vlada će se pobrinut za prehrambenu sigurnost naših građana, najavila je 9. ožujka ministrica poljoprivrede Marija Vučković u izjavi novinarima. Prema njenim informacijama, žetva će biti nešto bolja nego godinu ranije, proljetna sjetva je pripremljena, a krenule su i pripreme za jesensku sjetvu.

"Trebamo ozbiljno razmišljati i o mogućim posljedicama povećane potražnje na EU tržištu, ali pri tome nećemo napustiti načelo EU solidarnosti niti solidarnosti prema Ukrajini", kazala je ministrica.

Što se tiče robnih rezervi, režim je još uvijek na oznaci "uobičajeno" dakle na potrebama za 30 dana, ali s obzirom na eskalaciju rata u Ukrajini i priljev izbjeglica, ona najavljuje njihovo povećanje.

"Stanje robnih rezervi koje je na redovitoj razini, nadogradit ćemo vrlo skoro", zaključila je ministrica Vučković.

Odluka o njihovom povećanju donesena je na sjednici Vlade istog dana, 9. ožujka.

Hrvatska Vlada donijela je i niz mjera radi sigurnosti opskrbe tržišta prehrambenim proizvodima i pomoći proizvođačima, kao i mjere pomoći krajnjim kupcima, odnosno građanima. Iz Vlade poručuju kako pripremaju i dodatne mjere nove mjere.

Za sada je smanjena marža i zamrznuta cijena "plavog dizela" za poljoprivredu i ribare, a izdvojeno je 200 milijuna kuna (nešto preko 25,5 milijuna eura) interventne pomoći individualnim poljoprivrednicima za nabavu umjetnog gnojiva za proljetnu sjetvu, dok interventnih 75 milijuna kuna (10 milijuna eura) pomoći ribarima čeka odobrenje Europske komisije.

Također, donesen je niz mjera pomoći građanima da se ublaži šok od rasta cijena energenata i hrane Što se hrane tiče, smanjuje se stopa poreza na dodanu vrijednost s 25 i 13 na 5 posto za dječju hranu, jestiva ulja i masti, maslac i margarin, žive životinje, svježe meso i kobasice, živu i svježu ribu, rakove, povrće, voće, jaja, sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticide, kao i hranu za životinje. Dodatnu novčanu pomoć iz proračuna dobit će siromašnije i starije kategorije stanovništva.

Nedovoljno, kažu proizvođači hrane

Proizvođači hrane tvrde da Vlada nije napravila dovoljno.

"Zasijali smo više pšenice nego što je bilo godinu ranije. Dolazi žetva, pšenica relativno dobro izgleda i u najgorem slučaju imat ćemo dovoljno za sebe. Ali vjerojatno ćemo imati duplo više pšenice nego što su naše potrebe, tako da će nešto vjerojatno moći ići i za izvoz", kaže za RSE član Izvršnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić.

Njegova je ocjena da najveći teret snose poljoprivredni proizvođači.

"Iznimno je poskupilo dušično gnojivo, podjednako tako iznimno je porasla cijena plavog diesela za poljoprivredu i ribarstvo. Sada se postavlja pitanje – hoćemo li ga imati dovoljno za sjetvu, zaštitu i žetvu", zabrinut je Brlošić.

Utoliko on nije zadovoljan Vladinom intervencijom od 200 milijuna kuna u poljoprivredu.

"Ta mjera nije dostatna, jer je dodatni trošak po hektaru preko 3.000 kuna (400 eura) u odnosu na troškove godinu ranije, a Vlada će za svega 20 hektara dati po 300 kuna (40 eura). To govori da to nikako nisu dovoljna sredstva", poručuje aktivist poljoprivredne komore.

"Nas jedino još drži informacija da su cijene žitarica na tržištu izuzetno visoke. Ja se nadam da će se do jesenske sjetve stanje stabilizirati", zaključuje Brlošić.

To što ratare veseli, stočare brine. Predsjednik udruge proizvođača mesa "Baby Beef" Zvonko Širjan za RSE pozdravlja dosadašnje Vladine mjere, međutim pita:

"Je li to dovoljno, jer su cijene žitarica izuzetno narasle, i onda smo mi u sektoru stočarstva u izuzetno nezavidnoj situaciji, jer cijene mesa ne prate porast cijena žitarica i ostale stočne hrane , vitamina, minerala, soje, sačme i drugoga?"

"To je sve poskupilo daleko više nego što mi možemo ugraditi u cijenu kile mesa ili mlijeka", žali se Širjan.

Proizvodnja umjetnog gnojiva neće stati 

Brojne države već su reagirale mjerama zbog mogućeg poremećaja opskrbe hranom zbog ruskog napada na Ukrajinu. Te dvije zemlje čine 30 posto ukupnog svjetskog izvoza pšenice, Ukrajina je najveći europski proizvođač suncokreta i suncokretovog ulja, ali i veliki izvoznik umjetnog gnojiva, a Rusija je osma u svijetu po proizvodnji šećera iz šećerne repe.

Mađarska je 6. ožujka zabranila izvoz žitarica i uljarica. Mediji javljaju da su Moldavija, Turska, Bugarska i Argentina već najavile reduciranje ili zabranu izvoza žitarica i uljarica, dok npr. Poljska brani izvoz mlijeka i umjetnih gnojiva.

Jedini hrvatski proizvođač umjetnih gnojiva Petrokemija iz Kutine potkraj veljače demantirala je medijske špekulacije kako će zbog ukrajinske krize i mogućih problema u opskrbi plinom kao svojom glavnom sirovinom - zaključati vrata.

"Radimo punim kapacitetom i zadovoljavamo sve potrebe tržišta", priopćili su 26. veljače.

Procjenjuje se da je Hrvatskoj godišnje potrebno oko 400.000 tona pšenice. Prema procjenama, u 2021. godini u Hrvatskoj je proizvedeno oko milijun tona.