Plenković ocjenjuje da je potrebna tješnja suradnja unutar NATO-a
"Ovo je vrlo čista i jasna prijetnja na koju treba reagirati i upućuje na potrebu tješnje suradnje unutar NATO-a" ocijenio je premijer Andrej Plenković 12. ožujka, reagujući na to što je u hrvatski zračni prostor ušla bespilotna letjelica i pala u južnom dijelu Zagreba.
Letjelica TU-141 pala je u četvrtak, 10. ožujka kasno navečer.
Letjelica je prije pada prošla kroz mađarski zračni prostor, prije toga kroz rumunjski, a lansirana je s teritorija Ukrajine.
I Ukrajina i Rusija odbijaju da su je oni lansirali i optužuju drugu stranu. Mađarska, Rumunjska i Hrvatska članice su NATO-saveza.
"Komunicirat ćemo sa svim državama za koje smatramo da mogu pridonijeti vrijednim saznanjima i na taj način doći do pravih informacija. Ovo upućuje na potrebu tješnje suradnje unutar samog NATO-a. I hrvatski i mađarski i rumunjski zračni prostor dio su zračnog prostora NATO-a i ovakvu situaciju više ne možemo tolerirati, niti bi se ona trebala ponoviti", kazao je Plenković, nakon što je sa užim kabinetom Vlade i vojnim vrhom obišao mjesto pada letjelice.
"Ovo je bila vrlo čista i jasna prijetnja na koju treba reagirati. Mi ćemo ovu temu dignuti na svim tijelima NATO-a i Europske unije", kazao je.
Plenković je u petak, 11. ožujka navečer već poslao pismo čelnicima država članica EU-a, čelnicima europskih institucija i glavnom tajniku NATO-a, u kojem ih je izvijestio o padu bespilotne letjelice u Zagrebu i zatražio bliskiju suradnju između EU-a i NATO-a i uspostavu mehanizama kako se takvi incidenti ne bi ponavljali.
"Letjelica koja je pala bila je izviđački dron, ali sutra bi to mogao biti i naoružani, stoga je ključno da uspostavimo mehanizme za detekciju i obranu koji će spriječiti da takve letjelice prijete našim gradovima, a da ne budu otkriveni i neutralizirani", kaže se u pismu.
Plenković je, pojašnjavajući motive za slanje pisma, u subotu izjavio da se "tako nešto može dogoditi u nekom drugom gradu".
"Ovo je teoretski mogla biti i Budimpešta, Ljubljana, Bratislava i tako dalje. Sada je važno da pojačamo, intenziviramo suradnju", rekao je Plenković.
Najavio je pojačane napore na opremanju hrvatske protuzračne obrane.
"Mi ćemo investirati i u protuzračnu obranu, i razgovarati s našim saveznicima da nam – u jednom periodu dok se to ne riješi što se tiče naših sposobnosti – pomognu u zaštiti hrvatskog neba", kazao je.
Letjelica je, kako se navodi, u četvrtak u 22.57 ušla u hrvatski zračni prostor iz smjera Mađarske i u njemu se do pada zadržala 7 minuta.
Letjela je brzinom od 700km/h na visini od 1300 metara. Hrvatski vojni radarski sustav ju je zabilježio prigodom ulaska u hrvatski zračni proctor, ali hrvatske vojne vlasti kažu da je to vrijeme prekratko za efikasnu reakciju.
Mađarske vlasti, u čijem zračnom prostoru je letjelica boravila oko 40 minuta, nisu informaciju o tome proslijedile hrvatskim vlastima.
Tjekom 12. marta nastavlja sa iskopavanjem dijelova letjelice sa livade nedaleko Save gdje se letjelica srušila, kako bi se nastavilo sa analizom.
Na par desetaka metara od mjesta njegog pada nalazi se studentski dom sa 4.500 studenata, nedaleko je i jedan od mostova preko Save i višekatne stambene zgrade.
Nakon pada letjelice nije bilo žrtava, a oštećeno je nekoliko automobila.